Ovo su brendovi koji su promijenili svijet

Autor: Tatjana Tadić , 19. studeni 2013. u 19:40
Facebook je zauzeo drugo mjesto

Facebook je stvoren kao mrežu koja će ‘spajati’ studentske parove, a kroz šest mjeseci je nadišla samu sebe.

Magazin AdWeek sastavio je listu brendova čiji je globalni utjecaj na živote toliki da se ne može reći kako su se trajnu uvukli u naše živote, već da su ih trajno promijenili.

1. Amazon

Brend Jeffa Bezosa zauzima prvo mjesto najutjecajnijih, no zanimljivo je kako je on u samom startu 1994. napravio kardinalnu grešku nazvavši ga Cadabra (što je trebala biti skraćenica riječi Abracadabra). Međutim, nakon što je netko ime Cadabra zamijenio imenom Cadaver (leš), predomislio se i svoju online trgovinu nazvao Amazon. Ime je Bezosu bilo zanimljivo na mnogo načina. Pojavljivalo se na vrhu liste pretraživača, jer je u tom trenutku izlistavanje bilo po abacedi, a Bezosu se svidjelo i to što ime sadržava slova A i Z, odnosno početak i kraj engleskog alfabeta. Danas Amazon predstavlja upravo to: prodaju svega i svačega, od A do Z. Amazon odavno nije online knjižara koja prodaje samo knjige, e-knjige i čitače Kindle.Ova trgovina prodaje stvari u rasponu od kosilica za travu do kaputića za pse. Amazonova računala zaprime 35 narudžbi u svakoj sekundi, roba je smještena u skladištima u 18  američkih saveznih država i 14 država diljem svijeta, od Kostarike do Luxembourga. Prodaju robu u vrijednosti 70 milijardi dolara, a kada je stranica početkom ove godine pala na 49 minuta, gubitak zarade za Amazon je bio 6 milijuna dolara. Jeff Bezos je rekao da su "brendovi poput brzostežućeg cementa – morate ih brzo skupiti i brzo premjestiti. 

 

15milijuna

tvrtki povezano je s brendom Facebook

2. Facebook

Osnivač društvene mreže Facebook Mark Zuckerberg studirao je na Harvardu, ali ne računarske  znanosti već psihologiju. A da Zuckerberg odlično čita ljude pokazao je razvoj 113 milijardi dolara vrijedne socijalne mreže, jer je Facebook prije devet godina zacrtao kako će njegovih 650 milijuna korisnika voditi društveni život, tražiti partnere, kupovati i općenito živjeti. Student psihologije ipak nije imao tako ambiciozne namjere: Facebook je stvorio kao mrežu koja će "spajati" studentske parove, no prvotna ideja već je nakon šest mjeseci postojanja nadrasla studentski kampus i privukla milijun korisnika. Otkada je izlistan na burzi, Facebook kao kompanija rastao je brzo poput Facebook mreže. Danas je 15 milijuna tvrtki povezano s brendom Facebooka u svojim marketinškm naporima da prodaju svoj proizvod. Istraživanje je pokazalo kako 48% odraslih u dobi od 18 do 34 godine ujutro prvo provjeri statuse na Facebooku, a milijun ljudi nešto stavi na FB svakih dvadeset minuta. Amerikanci zapravo i nisu toliko ludi za Facebookom, samo trećina njih su korisnici, međutim ta je društvena mreža ukorijenjena na europskom i azijskom tržištu – a upravo njima se žele prodati američki brendovi.

3. Gap

Don Fisher, građevinar, 1969. godine je obišao sve robne kuće u San Franciscu ne bi li pronašao traperice koje mu odgovaraju – jer nosio je širinu 34 inča a duljinu 31 inč. Međutim, nije ih pronašao, između ostalog i zato što se Levi Strauss traperice nisu proizvodile u neparnih brojevima. I tada mu je palo na pamet: zašto ne bi otvorio trgovinu u kojoj bi ponudio odjeću svih krojeva, boja i brojeva kao i Levi's ali pod jednim krovom?Ime The Gap koje je odabrao označavalo je ono što je Fishera mučio: generacijski jaz (gap). Ponudio je monobrend trgovinu sa jeftinim trapericama, prodavale su se za 7 dolara i vrlo brzo shvatio da može otvoriti još deset trgovina u San Franciscu. Danas Gap ima 3400 prodajnih mjesta u 90 država, još dva brenda Banana Republic i Old Navy, i smatra se revolucionarnom u prodaji koja je načinila odmak od robnih kuća. I dalje prodaju traperice i u neparnim brojevima veličina.

4. HBO

Home Box Office, skriven iza akronima HBO, pojavio se jedan turobni zimski dan 1972. na Manhattanu. Počeli su s prikazivanjem premijernih filmova, ali kultura "večera iz mikrovalne" još nije bila u zamahu, i HBO bi ostao samo lokalni program da se nisu upustili u avanturu sa satelitskim prijenosom boksačkog meča Muhameda Alija iz Manile. Nakon tog 1. listopada 1975. odjednom su svi htjeli HBO. Do 1982. 9,8 milijuna gledatelja je imalo taj kanal, a već iduće godine 13,4 milijuna. Ipak, nije sve išlo tako glatko: morali su preživjeti i video-rekordere i pay-per-view televiziju a potom i internet. Zato su se upustili u proizvodnju komedija i produciranja vlastitih TV filmova u osamdesetima, a 1998. su osvojili jack-pot sa serijom Seks i grad koja je bila pametnija i životnija od svega što se na televiziji uopće moglo gledati. Iduće godine krenula je serija Sopranos i to je konačno utvrdilo HBO kao kanal koji će zabavljati doslovce sve na planeti, odnosno 114 milijuna pretplatnika. Sve se može pojasniti sloganom :"Ovo nije televizija. Ovo je HBO". 

5. McDonald's

Ray Kroc, trgovac milk-shakeovima, znao je te 1952. godine da je ugledao "pravu" stvar: bio je to lanac pečenjara sa drive-in posluživanjem braće McDonald u kojem su radili svoje slasne hamburgere u okolici San Bernardina u Kaliforniji. Kroc ih kupio za sadašnju vrijednost 2,7 milijuna dolara . Danas na je svijetu 34.000 McDonald's restorana i broj im nezaustavljivo raste. Bilo gdje u svijetu nema šanse da McDonald nije dotaknuo vaš život. Standardizirani meniji, samoposluživanje, franšize, čak i ideja o korporativnoj kulturi, otvaranje Hamburger University fakulteta 1961., morali ste se susresti s McDonald'som. Nije niti čudo da je lik Rolanda McDonalda drugi lik po globalnoj prepoznatljivosti nakon Djeda Božičnjaka, a cijena Big Maca postala alternativna jedinica kojom se mjeri vrijednost dolara. 

Komentirajte prvi

New Report

Close