Vlak koji je na dan obilježavanja sjećanja na Vukovar prometovao na relaciji Zagreb-Vukovar hrvatski je proizvod koji je osmišljen i proizveden u Tvornici željezničkih vozila Gredelj, bivšoj HŽ-ovoj tvrtki koja je lani završila u stečaju te pozitivno posluje (10 milijuna kuna dobiti u prva tri kvatrala 2013).
300milijuna
kuna ostvareni je prihod u stečaju
Potvrdio nam je to stečajni upravitelj Gredelja Pero Hrkać, naglasivši da je vlak rezultat znanja 37 Gredeljevih inženjera te radnika koji su ga proizveli. Na tome prema njegovu mišljenju Gredelj ne bi trebao stati."U Vukovar je vozio Grdeljev vlak, a nismo odustali od razvojnog plana da ih proizvodimo serijski, kao i da radimo licencnu proizvodnju", rekao je.Riječ je o velikim poslovnim ambicijama koje bi toj tvrtki mogle donijeti dodatni prihod od 60-ak milijuna eura. Hrkać smatra da za to postoje realne šanse, no odluka se nalazi u "trokutu" partnera s kojima on pregovora o zajedničkom nastupu, te stečajnih tijela, posebice Odbora vjerovnika i samog HŽ-a, koji do 2019. planira nabavu 20-ak dizelskih vlakova.
U Odboru vjerovnika nalaze se i predstavnici Ministarstva financija te Končar, koji je i sam krenuo u izradu prototipa dizelskoga vlaka nakon što je lani pobijedio na natječaju za nabavu 44 vlaka, od čega je manji broj dizelskih. S vlakovima bi udvostručio svoje ukupne sadašnje prihode, te je, kaže on, posrijedi velik iskorak."Cilj je što brži izlazak iz stečaja jer se Gredelj ne može javljati na tenedere. Trenutačno pregovoramo s nekoliko globalnih kompanija radi dogovora o zajedničkom nastupu na stranim tržištima, gdje će se Gredelj zakačiti kao 'čičak' za internacionalnu kompaniju koja je vrlo moćna u svojim prodajnim aktivnostima", kazao je Hrkać. Iako nije htio otkriti više, o aktualnim pregovorima izvijestit će Odbor vjerovnika čija se sjednica očekuje vrlo brzo.
"Zatražit ću od Odbora vjerovnika suglasnost za pokretanje proizvodnje dizelskih vlakova u Gredelju. Sadašnja razina prihoda u stečaju iznosi oko 300 milijuna kuna, od čega je 40 posto generirano proizvodnjom lokomitiva. Sa 18 milijuna dolara onih koje smo izvezli u SAD Gredelj je ušao među najznačajnije hrvatske izvoznike na američko tržište i najveća je proizvodna metalska tvrtka", tvrdi Hrkać, dodajući da servisom, popravkom i održavanjem željezničkim vozila ostvaruju oko 110 milijuna kuna prihoda. Ovog je časa, tvrdi, jako važno uključivanje HŽ-a koji bi sa svojim investicijama bio vjetar u leđa za potencijalne investitore. "U pripremi je niz tendera za nabavu vlakova, a nama je bitan onaj u Hrvatskoj jer o tome može ovisiti odluka potencijalnoga stranog partnera. Ima ih više, ali bi svi htjeli da prvi korak bude sporazum s HŽ-om, tako da se zajedničkim nastupom prvo napravi posao u Hrvatskoj, a onda na drugim tržištima", kaže Hrkać. Tendere pripremaju u Makedoniji i Sloveniji, Kataru, Kuvajtu, Iraku i Saudijskoj Arabiji. Inače, Hrkać je prikupio ponude revizorskih kuća i odvjetničkih ureda za izradu stečajnog plana, a odluku tko će ga raditi donijet će Odbor vjerovnika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.je, to je sve ekipa “pravnika” i “ekonomista” iza kojih stoje fantastični rezultati naplate svojih umnih konzultantskih usluga od naručitelja-države i potpuno opustošene tvrtke koje oni konzultiraju.
kako bi na ikojem mjestu u svijetu gdje ima trunka razuma mogle revizorske i odvjetničke tvrtke raditi planove restrukturiranja teško-industrijske tvrtke? pa oni bi trebali imati u svojim redovima cijeli niz stručnjaka iz industrije, tehnologa, konstruktora, tehničkih menadžera, održavatelja s mnogogodišnjim iskustvo, a sva njih tim čine činovnici kojima je vrh znanja copy-pastanje rješenja o ovrsi ili slične banalnosti.
ne bi me čudilo ni da gredeljevi inženjeri imaju izvrsne konstrukcije, ali to treba netko marketirati, pozicionirati na tržištu, usuglasiti s potrebama tržišta, troškovno rigorozno iskalkulirati, a takav posao je vrh tehničke struke, a naši političari će ga podijeliti “pravnicima” i “ekonomistima”.
te struke više niti nisu struke, nego političke platforme za reketarenje građana, ne znam ima li u državi ijednog pravnika specijaliziranog za industrijsko ili investicijsko pravo, niti ijednog ekonomista specijaliziranog i za što osim za ispijanje kava i pričanja o strategiji i boljoj budućnosti. u jedinim tvrtkama koje još kako-tako opstaju na tržištu, broj pravnika i ekonomista je minimalan.
ako doista plate takvu studiju odvjetničkom ili revizorskom društvu, to nije ništa drugo nego izvlačenje državnog novca pred nosom cijele nacije, to je u dlaku isto kao kad onaj mesar fiolić iznosi novce za sanadera, pljačka države.
Uključite se u raspravu