Njemačka je srce europske energetike, a iako je glavna energetska burza u Leipzigu (EEX), na istoku, regija Ruhr na zapadu "najenergetskije" je područje, i u Njemačkoj i u Europi. Vidi se to na svakom koraku: od nepreglednih elekteroenergetskih instalacija preko elektrana do rudnika.

Procjenjuje se da je samo uz dva tamošnja divovska rudnika s otvorenim kopom Garzweiler 1 i 2 na vezano više od 100 tisuća zaposlenika iz ove regije. Na dan se iskopa 230.000 tona lignita. Glavni posao obavlja šest golemih strojeva koji stoje po stotinjak milijuna eura. "Krupp-Siemens svaki je stroj gradio pet godina, a svaki megabager zamjenjuje 40 tisuća radnika s lopatom, čime se dobiva na konkurentnosti lignita kao poželjna energenta", objašnjava Joseph Schmidt, menadžer za posjetitelje u Grevenbroichu. Ukupno je u posljednjih 10 godina u modernizaciju rudnika, 48 četvornih kilometara Garzweilera 2 i 60 četvornih kilometara Garzweilera 1, uloženo milijardu eura.

Rudnici su prosječne dubine 150-500 metara, u njima radi 1800 ljudi. Najveći njemački igrač u tom sektoru je RWE (Rheinisch-Westfälisches Elektrizitätswerk), tvrtka koja je već 20-ak godina prisutna i u Hrvatskoj. Iako su široj hrvatskoj javnosti najpoznatiji od ljetos, kada su se uključili u bitku s HEP-om na liberaliziranom hrvatskom tržištu električnje energije, Nijemci su u našoj zemlji prisutni od 1996. kao suinvestitori i suvlasnici TE Plomin 2. No, ne razmišljaju o ulaganju u Plomin C. "Za Hrvatsku je to dobar projekt, ali mi u nj nećemo uložiti jer se ne uklapa u zaokret našeg energetskog portfelja. Težimo većem doprinosu obnovljivih izvora energije", rekao je Ingo Block, glasnogovornik RWE-a u Hrvatskoj.

Šest meteorologa na burzi
Samo osnovni podaci o REW-u govore o kakvom je energetkom i industrijskom divu riječ: 70.200 zaposlenih, 53,2 milijarde eura prihoda u 2012., 24 milijuna korisnika struje i plina te proizvodnja 227 milijardi kilovat sati godišnje (Hrvatska godišnje ukupno proizvede 13,3 milijardi kWh, a potroši 15,7). U Njemačkoj RWE ima devet termoelektrana, pet nuklearki te jednu hidroelektranu. Ima i vlastitu energetsku burzu u sjedištu kompanije u Essenu, na kojoj radi više od 300 ljudi, od čega 50-ak brokera koji svakodnevno trguju energijom.

Kako objašnjava Frank Sprengler, viši menadžer RWE-ove energetske burze, u Essenu se trguje proizvodnim kapacitetima od 30 gigavati instalirane snage u Njemčkoj, 14 GW u Velikoj Britaniji i pet gigavata u zemljama Beneluxa. "Prošle godine na burzi je ostvarena trgovina u volumenu od 1777 teravat sati električne energije, 377 milijardi kubičnih metara plina (op.a. Hrvatska godišnje potroši 3,2 milijarde kubika plina), 526 milijuna tona ugljena, 263 milijuna barela nafte, 2,5 milijuna tona biomase te s više od milijun CO2 certifikata za emisije plina", navodi Sprengler. Na burzi se trguje energijom koja će biti proizvedena u idućem razdoblju, ponekad i u razdoblju od dvije godine, a konkretna se energija u pravilu preproda 8-10 puta prije nego što dođe do krajnijeg korisnika. Važnost burze podiže sve veći udjel obnovljivih izvora energije koji su, iako lijepo zvuče, u praksi vrlo nepouzdani i destabiliziraju elektroenergetski sustav.

Naime, regulativa u većini europskih zemlja, pa tako i u Hrvatskoj te Njemačkoj, nalaže da se, bez obzira na energetske potrebe tržišta, sva struja iz obnovljivih izvora mora otkupiti i staviti u promet. Zbog toga se mora smanjiti isporuka iz klasičnih nuklearnih i termoenergetskih potencijala. Tu nastupa burza koja, metodom regurilanja cijene energije, uređuje tko će kada, kako i koliko energije proizvesti. Za to je potreban velik broj analitičara koji procjenjuju ekonomski rast i rizike pojedinih regija i nacionalnih gospodarstva, a posebno su važni meterolozi. U meterološkom odjelu burze u Essenu radi 35 ljudi, od čega šest metereologa koji procjenjuju koliko će i kada biti vjetra i kiše da bi se znalo upravljati s više desetaka tisuća vjetroturbina. Slično je s hidropotencijalom koji utječe na proizvodnju energije u hidroelektranama.

'Pametna' energetika
Upravo su obnovljivi izvori energije iz temelja promijenili tržište strujom u Njemačkoj jer građani nisu više samo potrošači energije nego i proizvođači. Stoga, tvrtke poput RWE-a ne mogu biti nikada sigurne koliko će točno struje proizvesti, a koliko preuzeti. Na njemačkom energetskom tržištu danas djeluje gotovo 800 operatera. U posljednjih je pet godina udvostručena cijenu struje, na 28 eurocenti po kilovatsatu. Prosječno njemačko kućanstvo na struju godišnje potroši 1050 eura, a cijene između najjeftinijeg i najskupljeg operatera mogu varirati i do 300 eura na godinu. Njemačko kućanstvo godišnje na struju potroši polovicu mjesečne plaće, a hrvatsko 60 posto.Zahtjevi za energetskom učinkovitošću učinili su da i RWE sve više napora ulaže u razvoj pametnih energetskih sustava. U Dortmundu je sjedište korporativnog odjela Innogy koji je zadužen za obnovljive izvore te "pametne" kuće i automobile. Od ukupno 5000 javnih punionica za električne automobile u Europi u vlasništvu RWE-a je njih 2700, od čega 1710 u Njemačkoj.

U Njemačkoj RWE prvi  

Treći isporučitelj struje u Europi 

RWE je treći najveći isporučitelj struje Europi i prvi u Njemačkoj sa 6,7 milijuna korisnika, a u zemljama Beneluxa i Mađarskoj drži drugu poziciju sa 2,46, odnosno 2,15 milijuna korisnika. U Slovačkoj su na trećem mjestu, a u Velikoj Britaniji na četvrtom. Značajnu poziciju imaju i u Poljskoj, Češkoj, Turskoj. Kad je o plinu riječ, peti su operater u Europi s liderskom pozicijom u Češkoj i zemljama Beneluxa, a na drugom su mjestu u Slovačkoj. U Njemačkoj i Mađarskoj drže treću poziciju, a u Velikoj Britaniji četvrtu.