Krajnji je trenutak za napuštanje sadašnjeg modela rasta, od države se očekuje proaktivna razvojna politika, koja se treba temeljiti na koncepciji strategije i razvitka, i trebalo bi pristupiti izradi razvojnog programa na srednji rok, neke su od poruka s 21. tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista (HDE) koje je danas završilo u Opatiji.

Ivan Teodorović iz HDE kazao je da je potrebno definirati konzistentnu politiku uvažavajući ekonomsku politiku i kriterije EU i međunarodnih institucija, ali i sagledavajući svoju poziciju.

Naveo je da treba provoditi mjere za povećanje konkurentnosti te da je moguća reindustralizacija, ali uz nužne promjene u znanstvenoj i obrazovnoj politici te u radnom zakonodavstvu.

"Koliko puta treba ponavljati bitne poruke da se stvori nužna svijest za stvaranje političke volje u provedbi onog što je nužno i neizbježno", upitao je Teodorović naglašavajući nužnost dijaloga struke i donositelja odluka.

Ocijenio je da se može očekivati porast porezne presije, smanjivanje standarda građana, porast inozemnog duga i nezaposlenosti, osim ako se ne provede radikalni zaokret.

Smatra da se na srednji rok može očekivati blagi oporavak, ali da ćemo dugoročno i dalje imati velikih problema s konkurentnošću.

Govoreći o vjerojatnom daljnjem pogoršanju vitalnih statistika, Teodorović je istaknuo da se otvara pitanje povjerenja u političku strukturu, odnosno da "očito treba ići na definiranje novih ideja i pokreta".

Trećeg dana savjetovanja raspravljalo se o turističkoj politici, konkurentnosti turizma i mogućnostima financiranja iz EU.

Turizam deklarativno jest strateški interes Hrvatske, no razvijati strateški interes s 2 promila proračuna je teško, smatra savjetnik ministra turizma Ivo Bašić.

Kao glavne izazove u sektoru istaknuo je implementaciju strategije razvoja turizma, izmjene zakonodavnog okvira, nove investicije, korištenje sredstava iz EU fondova, novi marketinški plan turizma i preustroj turističkih zajednica i Glavnog ureda HTZ-a.

U raspravi o konkurentnosti moglo se čuti da se u nas turizmom ne upravlja nego da nam se turizam događa, da nam nedostaje znanja i izobrazbe, da treba više skrbiti o uvođenju sadržaja te da treba omogućiti da gosti do naših odredišta stignu za najviše dva sata.

Zastupnica u EU parlamentu Ivana Maletić navela je da za Hrvatskoj u pola godine članstva u EU predviđeno 449 milijuna eura iz tri glavna fonda vezana uz kohezijsku politiku.

No, kazala je, ništa nije učinjeno, niti se planira, iako su već mogli biti raspisani prvi natječaji, odabrani najbolji radovi i moglo se početi s financiranjem. Natječaja nema, odgođeni su, iako je taj novac potreban u svim dijelovima društva, upozorila je.

Istaknula je da Hrvatska 75 posto svojih carina sada uplaćuje u EU proračun, kao i dio PDV-a i BDP-a.

Ukupno smo ove godine u EU proračun uplatili više od 700 milijuna kuna, do kraja godine uplatit ćemo ukupno 1,8 milijardi kuna, a povukli smo nula kuna iz kohezijskih fondova, kazala je Maletić napomenuvši da su IPA fondovi bili nešto drugo, iz drugog razdoblja.

Gledajući EU fondove ostali smo u čudu jer se zapravo nismo znali dobro pripremiti, ocijenila je Maletić ističući da u pripremu projekata treba uložiti, da za korištenje fondova treba stvoriti preduvjete i pokazati da država ima strategiju i viziju za dulje razdoblje.