Uskoro slijedi izdvajanje uslužnih djelatnosti iz zdravstva i ministarstva.
Prvotna namjera Vlade bila je da se sve izdvoje u jednu državnu monopolsku tvrtku. Tome se protive privatne tvrtke. Traže model koji neće ugrožavati privatna poduzeća iz tog sektora. Već su održali sastanak u Vladi, a ovog tjedna bi se trebao održati novi, na kojem će pokušati dogovoriti održiv model, ističe Ines Vodanović, koordinatorica tvrtki iz uslužnih djelatnosti pri HUP-u.
Zašto smatrate da je izdvajanje uslužnih djelatnosti u privatni sektor bolje rješenje od modela spin off-a u državnu tvrtku?
Izdvajanje uslužnih djelatnosti u posebnu državnu tvrtku netržišni je model i nije praksa u EU. Netransparentan je, a problematičan je i s aspekta fer tržišnog natjecanja, no prije svega je neučinkovit jer rezultira samo promjenom mjesta troška u državnom sektoru. U izdvajanju bi na umu trebalo imati dva cilja: postizanje ušteda, ali i povećanje kvalitete usluge. A to se može postići jedino otvaranjem tržištu. Kad je riječ o uštedama, s obzirom na neefikasnosti koje vidimo u sustavu i iskustva susjednih zemalja, možemo reći da je izdvajanjem po tržišnim principima moguće u kratkom roku postići uštedu i veću od 20 posto. Postotak raste ako je ugovor na više od pet godina.
Koje su reference tvrtki iz Koordinacije za takav posao?
Domaće tvrtke imaju velik broj referenci, kako u pružanju usluge tako i u izdvajanju uslužnih djelatnosti iz velikih domaćih privatnih poslovnih sustava, poput HT-a, Ine, Podravke, Vipa, poreznih uprava, svih većih banaka i sl. U svim tim izdvajanjima postignuti su odlični rezultati, ostvarene su planirane uštede, zadržani zaposleni, a usto je povećana kvaliteta usluge. Ovaj segment tržišta stalno raste, a da su standardi na tržištu visoki, pokazuje i prisutnost najveće multinacionalne kompanije u sektoru, ISS, koja zapošljava gotovo 540.000 ljudi u više od 80 zemalja svijeta. Imamo visokovrijedan know how, adekvatne certifikate, najefikasniju opremu i kapital za ulaganje u zamjenu zastarjele opreme koja se koristi u državnom sustavu te smo visokomotivirani za ispunjavanje najviših standarda kvalitete.
Kakva su iskustva zemalja EU sa sličnim procesima?
U zemljama u kojima je izdvajanje pažljivo pripremljeno i izvedeno po tržišnim principima iskustva su odlična. Ne postoji primjer u kojem nije ostvarena ušteda, a najbolja iskustva u kratkom roku imaju u Italiji, gdje su troškovi smanjeni 20 posto. No, pravilo je da je u srednjem i dugom roku ostvarena i znatno veća ušteda jer je uz izravno smanjenje troška koje je moguće postići poslagivanjem radnih i organizacijskih procesa postignut i porast produktivnosti rada uz isti trošak, u Italiji i Austriji između 40 i 60 posto.
Koji model izdvajanja smatrate najboljim za RH?
Pošto je Vlada kao prioritet postavila izdvajanje uslužnih djelatnosti iz zdravstvenog sustava, mi smo otvoreni za sve opcije izdvajanja: po regijama, po bolnicama, po uslugama…
Spremni smo sudjelovati i u nekoj vrsti pilot-projekta, a nudimo i due diligence na svoj trošak kako bi sve zainteresirane strane (ministarstva, sindikati i mi poslodavci) imale što objektivniju sliku stanja i odabrale najpovoljniji model. U bolnicama se već koristi dosta vanjskih usluga, treba zajednički osmisliti model, kako je za državu najpovoljnije formatirati tender. Nama je vrlo važno da se u natječaje ugradi i vrlo jasna kontrola kvalitete. Tu smo spremni na kopiranje najboljih europskih modela koji, primjerice, zahtijevaju da se u ugovor ugradi tzv. check modality, gdje se na dnevnoj i tjednoj bazi kontrolira kvaliteta usluge, rade testovi na bakterije i sl. Ti procesi su ISO standardizirani.
Zadržat će radnike i stečena prava
Koliko ste zaposlenih spremni preuzeti i kakve ste im uvjete voljni ponuditi?
Spremni smo preuzeti sve zaposlene, uz poštovanje obveze iz članka 22. ZOR-a, od dosadašnjeg poslodavca, i to uz višegodišnju socijalnu klauzulu. Spremni smo zadržati plaće i prava koje sada imaju djelatnici u nezdravstvenom sektoru. Pritom će biti nužno da i vlasnici ustanova prilikom izdvajanja jamče određenu duljinu ugovora.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ideja je dobra,ali vlada nije sposobna pronaći kupca za taj dio zdravstva, pa pretače iz jedne boce u drugu.
Uključite se u raspravu