Broj prijedloga za ustavne promjene svakim danom je sve širi, pa su se danas na radnoj skupini pojavili i novi prijedozi koje traže razne stranke. Tako se HDZ u sklopu ustavnih promjena založio da se ukine ustavna odredba prema kojoj bi dijaspora imala tri zastupnika i uvede pravo da oni biraju "razmjeran broj zastupnika u odnosu na njihov udio u ukupnom broju državljana", da im se omogući dopisno glasanje te da državljani RH koji se za vrijeme izbora zateknu van granica RH mogu glasati bez posebne potvrde koja je sada uvjet za to.

Kampanja protiv Ustavnog zakona

– To nije sustav koji smo imali do 2009. jer je tada dijaspora ostvarivala broj svojih zastupnika po broju birača koji su izašli na izbore. Ovakvom definicijom uvodi se nova kategorija, nova knjiga, novi podatak – državljanstvo. Teoretski se može dogoditi da bi po tom ključu oni imali više od 14 zastupnika u Hrvatskom saboru – rekao je Lesar. Kada se govori o prijedlogu kojim bi se uvela mogućnost dopisnog glasanja, Lesar je rekao da bi tako nešto mogao prihvatiti kada bi se za sve uvela mogućnost glasanja putem interneta, jer bi to smanjilo broj manipulacija.

SDSS te predstavnici nacionalnih manjina su pak zatražili da se regulira način donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i to na način da se taj zakon donosi po postupku određenom za promjenu Ustava. SDSS-ov Milorad Pupovac objasnio je da je jedan od razloga zbog kojih traže ovakvo reguliranje zakona i činjenica da se nalazimo u kontinuiranoj kampanji kojom se želi derogirati ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.

– Ovom izmjenom Ustava želimo poslati jasnu poruku onima koji žele derogirati prava manjina, a pri tome mislim na aktualne pokušaje da se raspisuju neki novi referendumi – rekao je Pupovac očito govoreći o inicijativi Stožera za obranu hrvatskog Vukovara koji je najavio da 17. prosinca počinje s prikupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma na kojem će se građani očitovali o tome jesu li za to da se "ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovicu stanovnika takve jedinice". Pupovac je dodao i kako će ostati pri ovom zahtjevu.

Vlasništvo i povrat imovine

I HNS ima svoj prijedlog za promjene Ustava, a na radnoj ga je skupini predstavio Goran Beus Richembergh koji je objasnio da žele izmjenu članka 48. Ustava kojim se definiraju visoka jamstva za pravo vlasništva i pravo povrata imovine.

Tako oni predlažu da se u taj članak uvrsti i stavak kojim se "jamči pravo na povrat imovine oduzete u vrijeme totalitarnih sustava na način i uvjete određene zakonom" ili alternativno "jamči se pravo na povrat imovine ili pravičnu naknadu za imovinu oduzetu u vrijeme totalitarnih sustava na način i uvjete određene Ustavom".

– Ovo je problem koji se otvara, ali nikada ne riješava već 23 godine. Javnost se uvijek plašila opasnosti da Hrvatska ostane bez svega, no primjera radi, Slovenija ima Zakon o povratu imovine još od 1994. godine i dosad je vratila svega 20 posto imovine. Nepravda je što država 95 posto tog zemljišta drži u šikari, pravda bi bila da se ono što je oteto vrati – kazao je Beus, no SDP-ov Peđa Grbin mu je odgovorio da misli da bi takav prijedlog mogao donijeti materijalno-financijske posljedice za državu i proračun koje Hrvatska sada nema, ali i predložio da se umjesto da se to sada unese u Ustav, osnuje radna skupina koja bi složila prijedlog zakona o zemljišnim zajednicama. Ukoliko mu može vjerovati na riječ, odgovorio je Beus, bio bi spreman povući taj svoj prijedlog iz ove rasprave.

Drugi dan kako radna skupina raspravlja sve prijedloge i inicijative za promjenu Ustava jasno je jedino da će teško postići konsenzus oko bilo čega, jer svaki od prijedloga nailazi i na neistomišljenike koji ga zasad nisu spremni prihvatiti.