Model koji je Vlada osmislila u prijedlogu ZPK-a za problem kredita u švicarskim francima bio je "povod za otvoreni rat banaka protiv Vlade", izjavio je prošli tjedan ministar Slavko Linić.
U međuvremenu je o spornom zakonu održan sastanak nakon kojeg je ministar dao naslutiti da je gotovo s "ratovanjem", ali pokazalo se da prije ipak treba otkloniti neke nesporazume oko tumačenja kompromisnog prijedloga banaka. Ali "ni svi bankari nisu isti", podcrtao je Linić u spomenutom istupu braneći još Vladin prvotni model. Bio je to, međutim, tek uvod u neobično izravno i neprimjereno reklamiranje jedne banke od kakva je i njezinu vodstvu vjerojatno bilo neugodno. U prvom redu zbog više nego klimavih činjeničnih uporišta. Vladin model "vrlo je sličan onom koji već dvije godine primjenjuje Erste banka koja je, vodeći brigu o komitentima, umanjivala svoje prihode po osnovi kamata.
Za razliku od drugih banaka koje baš briga za probleme građana", rekao je ministar. Možda je zbog prijateljstva s Petrom Radakovićem, čelnikom Erste banke, samo češće imao prilike čuti što je ta banka dosad poduzimala da korisnicima stambenih kredita u CHF olakša naglo povećan teret otplate. Ako je tome tako, ostaje nejasno u čemu je velika sličnost s Vladinim modelom. Kako god bilo, Erste u tim pokušajima nije nikakva iznimka. Razlike među paketima mjera pojedinih banaka mjere se u nijansama, a nikako nisu podloga za podjele na dobre, loše i zle na bankarskoj sceni. Svi su u više navrata smanjivali kamate na te kredite, nudili konverzije pod posebnim uvjetima, razne opcije moratorija, počeka, produljenja roka otplate… U Ersteu su, kažu, tri puta smanjivali kamatnu stopu – ukupno za 0,9 postotnih bodova, a posljednjim smanjenjem u listopadu 2011. najvećem je broju klijenata, tvrde, kamata vraćena na razine u vrijeme podizanja kredita.
Tri puta su, međutim, smanjivali kamate i u npr. Zagrebačkoj i Privrednoj banci, uz podjednako ukupno smanjenje. U Raiffeisen banci, pak, tvrde da su za oko dvije trećine portfelja stambenih kredita u CHF kamatne stope danas (oko 4,75 posto) niže nego u vrijeme ugovaranja. Mogućnost konverzije bez naknada prvi je (u ljeto 2007.) ponudio PBZ, koji je prvi i ukinuo ponudu tih kredita. Uza sva dopunjavanja ponude banaka za konverzije, izabralo ih je jako malo korisnika kredita, ponajprije zbog nepovoljnog tržišnog tečaja. Među posljednjim pokušajima, u Ersteu su uveli i pogodnost zadržavanja iste, tj. važeće kamate u trenutku ugovaranja konverzije. Sve u svemu, nijedna banka ne odskače bitnije paketom olakšica. A iako su krediti vezani uz "švicarce" u proljeće 2004. bili tek atraktivan novi proizvod koji se tek godinama poslije prometnuo u noćnu moru, činjenica je da je upravo Erste zakotrljao prvu grudu tih kredita.
Na njega su se koji mjesec kasnije naslonili Hypo i Volksbank, pa OTP… Ostale velike banke (Zaba, PBZ, RBA, SG Splitska) su tijekom cijele 2004. još pokušavale gurati postojeću ponudu, a najdulje je gubitak klijenata i tržišnih udjela u stambenim kreditima promatrala Zaba koja se CHF-kredite uvela u proljeće 2005. Ministrovo preferiranje Erste banke nezgodno zvuči i s aspekta aktualne privatizacije Hrvatske poštanske banke. Kome je prodati ako za tog kupca ministar kaže da brine o problemima klijenata, za razliku od drugih "koje baš briga".
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/udruga-franak-hnb-u-prijavila-erste-banku/
eh Radakoviću koji si ti šerif….bahat kao i Linić. Neprijatelji naroda i gulikože
U frazeologiji, kako nas izvještavaju Marija Turk i Maja Opašić, sa Filozofskog fakulteta u Rijeci, frazeološko se značenje „nanositi štetu komu,odmoći/ odmagati komu,učiniti/činiti nesmotren potez na čiju štetu , baziraju se na nosivoj riječi USLUGA“.
Dok u frazeologiji na bazi usluga poznaju model MEDVJEĐI,zatim model MAGAREĆI, a na koncu i model PSEĆI, u marketingu na bazi usluga definiraju se modeli ZVIJEZDA, zatim KRAVA MUZARA, potom PAS i na koncu UPITNIK.
Kojem marketinškom modelu korespondira leskički model MEDVJEĐA USLUGA? Da li je to model ZVIJEZDA ili je to model KRAVA MUZARA,a možda je u pitanju model PAS ili je ipak riječ o modelu UPITNIK?
Samo tko je u ovom marketinškom diskursu tko? Tko je onaj koji daje, odnosno tko je onaj koji prima uslugu, pa bilo da je riječ i o leksičkim modelima MEDVJEDA, MAGARCA i/ili PSA???!!!
Kada se sve zbroji i oduzme, CHF krediti su jedna velika svinjarija a sramotno je što se i dalje zamagljuju oči raznim člancima ovog tipa i setu potencijalnih brige za korisnike koja nakon povećanja rate za 80% govorite o smanjenju od 5-6% nečega što nikada nije trebalo niti biti od banke. Ne spominje se da su banke odgovarale klijente od konverzije za što su imale i posebne “seminare” a isto je bilo potpomognuto visokim naknadama za prebacivanje. Doći će trenutak kada će se ovaj čušpajz koji se predlaže vladi od strane banaka u obliku pola plaćam a pola šarcu dajem preispitati zajedno sa sramotnom zlouporabom “valutne klauzule” CHF koja nema nikakvu funkciju osim oportunog upropaštavanja gospodarstva i nabacivanja plaćetina bankarskih službenika i honorara novinarčića sa figom u džepu.
Uključite se u raspravu