Dužnici po novome neće po sili zakona završiti u stečaju kada nadležni trgovački sud odbije zahtjev za sklapanje predstečajne nagodbe. Umjesto stečaja, zasad jedine opcije u slučaju kad nagodba propadne na sudu, Ministarstvo financija predlaže spasonosno rješenje po kojem se dužnik može vratiti na “popravni ispit” u predstečaj. Povratak pred Finino nagodbeno vijeće provest će se kroz formu obnove postupka na temelju nove odredbe iz aktualne Novele Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Prijedlog izmjena je objavljen na internetskoj stranici Linićeva Ministarstva, a u tijeku je javna rasprava. U prvim komentarima može se čuti kako Linić učvršćuje predstečaj kao dominantni postupak za restrukturiranje, a stečaj kao likvidacijski.

Naime, s uvođenjem obnove postupka u predstečaj svim tvrtkama u problemima Ministarstvo poručuje sljedeći tekst: “Ne tražite drugu šansu u stečaju, nego sve šanse treba tražiti sada i ovdje (u predstečaju), jer ih u stečaju nema”. Predstečaj se, nasuprot likvidaciji kao praksi u daleko najvećem broju stečajeva, može promatrati kao pozitivni epilog insolventnog postupka, tvrde Linićevi ljudi, a Finini podaci potvrđuju.

Vjerovnici su do početka studenog izglasali plan ozdravljenja za tisuću dužnika u kojima radi oko 15 tisuća zaposlenih. I novo rješenje u cilju je rehabilitacije dužnika, te “postizanja pravne sigurnosti za slučaj da sud odbije nagodbu”. Oba cilja izričito navode iz Ministarstva, pa je tako Linićev resor, nakon punih godinu dana, zahvaljujući opciji obnove postupka odlučio čvrsto zavezati stvar.

Predstečaj će, iz sudske faze u upravnu, prelaziti kad zatreba, kao i na inicijativu različitih dionika. Pored dužnika, odnosno ako on nije zainteresirana strana, obnovu će moći zatražiti i njegovi vjerovnici (većina). Po službenoj dužnosti postupak će obnavljati i Fina,  i to u slučaju kad naknadno dođe do saznanja, primjerice, u pogledu iznosa utvrđenih tražbina ili da je dovedena u zabludu. Državu će po novome u postupku sklapanja sudske nagodbe zastupati DORH. No, ključno je što će do obnove moći doći u svim nedovršenim predmetima. Primjena novih procesnih odredbi predviđa se i za tekuće postupke, a obnova postupka je upravo takva vrst odredbi.

O aktualnom zakonskom prijedlogu Sabor će glasovati po hitnoj proceduri, a planira se da će novo zakonsko rješenje stupiti na snagu ubrzo. Tako bi praktički svaki predstečajni plan koji je izglasan “dobio” rezervnu šansu za restruktiranje u predstečaju. Zakon postavlja određene uvjete, počevši s rokom.

Prijedlog se treba dostaviti u roku od 30 dana od pravomoćnog sudskog rješenja kojim je nagodba odbija. Odluku donosi “staro” nagodbeno vijeće, a u prijedlogu se treba učiniti vjerojatnim da se mogu otkloniti razlozi za odbijanje sklapanja nagodbe koji su sadržani u rješenju suda.  Prema Fininim podacima dosad je na sudovima odbijeno 8 nagodbi. I papagaji znaju za suca Mislava Kolakušaća koji je zatražio intervenciju Ustavnog suda u predstečajni zakon, te za blokade sklapanja nagodbi Dalekovoda i Industrogradnja Grupe koje su potom uslijedile. S druge strane dosad je na sudovima sklopljeno oko 400 nagodbi, a isto se očekuje za još oko 600 dužnika. Pored toga postoji “vojska” dužnika u postupku pred Finom. U tijeku je preko pet tisuća predstečajeva dužnika koji zapošljavaju oko 42 tisuće radnika. No, nema još nijednog slučaja da je pravomoćnom odlukom suda propala nagodba koja je izglasana, te da je tvrtka unatoč dogovoru s vjerovnicima završila u stečaju. A po svemu sudeći niti neće!

Obnova predstečaja je po nekima instrument da se rješavaju predmeti koji nemaju svoju ekonomsku budućnost, a mnogi tvrde da predstvlja zaokret od 180 stupnjeva. Naime, važeći propis je obnovu sve vrijeme izričito branio forsirajući kratke rokove. Sa obnovom oni padaju u drugi plan, a na taj način zajedno sa sudskom fazom, predstečaj će prema nekim procjenama moći trajati preko godinu dana.

Odnosno, sve dok dužnici i vjerovnici koji dogovore plan ne dočekaju sklapanje nagodbe na sudu. Model restrukturiranja posrnulih tvrtki u predstečaju, pa tako i uvođenje obnove u fokusu je različitih pravničkih analiza. Ima i koncilijantnih prijedloga kojima se želi uvesti zdrava konkurencija između upravnog i sudskog postupka.

Tako se može čuti da rješenje poput obnove koje povećava izglede za nastavka poslovanja nije i ne može biti sporno, nego je problematično ako se sužava manevarski prostor u stečaju sa istim ciljem nastavka poslovanja. Odvjetnik Mićo Ljubenko kaže da obnova postupka nije za odbaciti, no po njegovom mišljenju ne bi se trebala isključiti mogućnost da vjerovnici u stečaju iniciraju svoj plan.

“Nijedan od sadašnjih zakonskih modela, ni stečaj, ni predstečaj, ne nudi vjerovnicima da oni sa svojim postupkom započnu restrukturiranje i nastavak poslovanja dužnika”, ističe Ljubenko.

Inače, sucima je višestruko povećan opseg posla. Predstečajni stroj šalje tvrtke u stečaj kao na tvorničkoj traci. Riječ je o dužnicima koji nisu uspjeli postići dogovor s vjerovnicima. Fina je dosad predložila pokretanje stečaja za oko 2700 tvrtki, a najveći slučaj neuspješnog predstečaja je Dioki.