Tri godine nakon što je zatražila pomoć od međunarodnih vjerovnika, Irska je u četvrtak dobila zeleno svjetlo za izlazak iz programa pomoći.
Europska komisija, Europska središnja banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrili su posljednju fazu programa pomoći vrijednog 85 milijarda eura, otvorivši put Dublinu da se do kraja godine vrati na tržišta.
"Irska je uspješno zaključila 12. i posljednju reviziju programa pomoći Europske komisije, Europske središnje banke i MMF-a", objavilo je u četvrtak irsko ministarstvo financija. To je "značajna etapa u oporavku Irske", koja je ispunila "sve ciljeve postavljene u sklopu plana pomoći", ističe Dublin.
"Pošto smo prije tri godine isključeni s financijskih tržišta, uspješno smo postavili temelje za izlazak iz programa pomoći EU-a i MMF-a 15. prosinca i potpuni povratak na tržišta", istaknuli su ministar financija Michael Noonan i ministar za javnu potrošnju i reforme Brendan Howlin.
Irska će biti prva članica eurozone kojoj je pružena pomoć koja će povratiti svoju potpunu ekonomsku i financijsku neovisnost.
To još idući četvrtak moraju odobriti ministri financija eurozone.
Irska uspješna priča prijeko je potrebna Bruxellesu kako bi dokazao da politika štednje djeluje, no to možda neće uspjeti drugim spašavanim članicama eurozone jer Irska nije imala toliko strukturnih problema kao Grčka i Portugal.
"Ovo je važan dan za koji su mnogi mislili, a neki strahovali, da nikada neće doći", rekao je Noonan.
Glavno pitanje koje još stoji pred irskom vladom je hoće li iz opreza zatražiti kreditnu liniju koja bi joj poslužila kao osiguranje kada program pomoći završi. Dublin je naznačio da bi mogao pokušati sam stati na noge jer ima dovoljno novca do 2015., no ministar financija Noonan rekao je da je to još "otvoreno pitanje." Odluka će biti donesena prije formalnog izlaska iz programa pomoći 15. prosinca.
Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi rekao je novinarima u Frankfurtu da tu odluku treba donijeti sam Dublin premda smatra da bi ta mjera mogla biti "korisna". Tu mogućnost podržava i MMF s obzirom na to da je situacija u Europi i svjetskom gospodarstvu i dalje neizvjesna.
Irska je potkraj 2010. zatražila pomoć europskih partnera i MMF-a zbog kraha tržišta nekretnina i sloma bankovnog sustava, koji je spasila s više od 64 milijarda eura zbog čega joj je deficit porastao na 30 posto.
Bivši "keltski tigar" dobio je trogodišnji plan spašavanja vrijedan 85 milijarda eura za koji je morao provesti drakonske mjere štednje.
Dublin je usvojio sedam uzastopnih planova štednje u ukupnom iznosu od gotovo 30 milijarda eura, što je golem iznos za ekonomiju te veličine. Irci su to podnijeli prilično stoički za razliku od gnjevnih Grka i Španjolaca.
No, remen će morati stezati i u godinama koje dolaze.
Irsko gospodarstvo izvuklo se iz recesije u drugom tromjesječju ove godine, no irski javni dug i dalje je viši od 120 posto BDP-a, nezaposlenost veća od 13 posto, a potrošnja slaba zbog smanjenja plaća i viših poreza. Cijene nekretnina i dalje su gotovo 50 posto manje nego na vrhuncu 2007.
Vladine prognoze pokazuju da bi gospodarstvo trebalo rasti dva do tri posto na godinu da bi dug bio održiv, no ove godine očekuje se rast od samo 0,2 posto, a iduće jedva dva posto.
Zabrinutost postoji i zbog zdravlja irskih banaka koje vjerovnici još provjeravaju, prije nego što daju konačno odobrenje za izlazak iz programa pomoći.
Voditelj misije MMF-a za Irsku Craig Beaumont kazao je da irske banke dobro napreduju premda i dalje ima mnogo posla te upozorio da je najvažniji izazov pred irskom vladom velika nezaposlenost.
"Moja poruka je da će irski program biti primjer iz kojeg ćemo učiti u budućnosti", kazao je.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu