U posljednjih 12 mjeseci potrošačke cijene u eurozoni porasle su samo 0,7 posto, što je znatno ispod cilja Europske središnje banke od gotovo dva posto. Zbog toga se središnja banka, netom prije sastanka Vijeća guvernera u četvrtak, našla pod velikim pritiskom financijskih tržišta i čelnika država koji traže da se poduzmu dodatni koraci kako bi se europska monetarna unija odmaknula od pretjerano niske inflacije i dugotrajne stagnacije. Iako bi se takvi dodatni koraci suočili s ekonomskim i političkim preprekama, piše Financial Times.

Talijanski ministar financija Fabrizio Saccomanni u utorak je pozvao ECB da prizna da je rast potrošačkih cijena prespor i da se obuzda jačanje eura. Prošloga je mjeseca i francuski ministar industrije Arnaud Montebourg apelirao na središnju banku da zauzda zajedničku valutu. Da je situacija poprilično ozbiljna naglašavaju i brojni analitičari. Profesor ekonomije na Sveučilištu Harvard Kenneth Rogoff poručio je da je inflacija previše niska, a ekonomska situacija to još i više naglašava.

Ograničene mogućnosti

“Postoji veliki rizik izgubljenog desetljeća u Europi. ECB mora mora biti odlučniji kako bi povećao inflaciju”, izjavio je Rogoff. Iako je i ECB svjestan ne tako dobre situacije, u dilemi su. Naime, središnja banka nema tako moćne alate s kojima bi mogla riješti stagnaciju i deflaciju s obzirom na konzervativna pravila, ali i njemačko odbijanje da se razmišlja izvan postojećih okvira. Zbog toga ECB nema velike programe i intervencije na tržištu poput američkih, britanskih ili japanskih kolega.

Jedna od potencijalnih mjera je dodatno smanjivanje referentne kamatne stope za 0,25 postotna boda, a čini se da akteri tržišta upravo to i očekuju.

Ili središnja banka može opet posegnuti za davanjem jeftinih kredita. No, učinci tih dviju mjera do sada se nisu pokazali previše djelotvornima.

Opet obećanje?

Snažna izjava guvernera ECB-a Maria Draghija iz srpnja prošle godine, da će učiniti sve što je potrebno da se spasi euro, i danas odjekuje. Stoga čini se da bi i u četvrtak opet mogao imati takvu jednu “verbalnu intervenciju”.

“Ako Draghi izjavi da je cilj inflacija od dva posto i da ima alate i vjeruje da su oni dovoljni, mislite li da će očekivanja o kretanju inflacije porasti? Naravno da hoće”, kaže Rogoff.

Koju god odluku u četvrtak donesu guverneri središnje banke, nijedna neće biti bez posljedica po tržište. Samo je pitanje koliko će te posljedice biti velike.