Zbivanja u bankarstvu posljednjih mjeseci vuku na narodnu uzrečicu da nevolja nikad ne dolazi sama. Dok još probavljaju nove odredbe regulatora o klasifikaciji problematičnih plasmana i pokušavaju spriječiti da u Saboru prođe kontroverzni prijedlog novog Zakona o potrošačkom kreditiranju kakav je u sabornicu odaslan iz  Vlade, iz središnje banke bankarima je stigla najava novog troškovnog udara. HNB će im s početkom iduće godine naplaćivati obavljanje supervizije.

Na mrežnim stranicama HNB-a objavljen je poziv na javnu raspravu o Odluci o naknadi za superviziju. Te su naknade predviđene Zakonom o kreditnim institucijama, a odlukom se preciziraju osnovica i stopa. Prema formuli koja se referira na ukupnu imovinu, za banke će to dogodine biti trošak od 40-ak milijuna kuna.

Taj iznos sam za sebe nije nešto što bi ih jako uznemirivalo da se ne naslanja na približno milijardu i pol kuna procijenjena ovogodišnjeg udara na profitabilnost slijedom dodatnih rezervacija za problematične plasmane i 760 milijuna kuna očekivanog efekta novoga ZPK-a u idućoj godini. Tu je, uza sve, i rizik sudskog spora s Udrugom Potrošač, odnosno Franak… U takvu ambijentu bankama sigurno nije baš dobro sjeo novi namet.

No, javna rasprava koja je traje do srijede (6. studenoga), prema svemu sudeći, nije otvorena zato što postoje dvojbe oko samog (ne)uvođenja naknade. Središnje banke nekih članica Europske unije također naplaćuju ‘usluge’ supervizije  – bilo u punom iznosu troškova ili samo (manjim) dijelom. Neke , pak, ne naplaćuju ništa. U vodstvu HNB-a na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem kažu kako su izabrali srednju opciju: bankama će naplaćivati mali dio troška obavljanja supervizije.  

Prema nacrtu odluke, visina naknade za 2014. bit će 0,01 posto aktive kreditnih institucija na kraju 2013. Aktiva banaka trenutno je oko 400 milijardi kuna, dok je kod stambenih štedionica oko 7,4 milijarde.

Koliko god 40 milijuna kuna skorog troška za banke u odnosu na aktivu zvuči malo, u odnosu na ovogodišnju očekivanu dobit bankarskog sektora, tj. oštar daljnji pad profita, to je ugriz od nekoliko postotaka. S druge strane, HNB-u bi, prema lanjskim prihodima od poslovanja, to moglo biti izvor dodatnih pet posto prihoda.

Što HNB-u znači 40 mil. kn prihoda

57% lanjskih neto plaća      

Buduće naknade za superviziju čine više od pola rashoda HNB-a za neto plaće 2012.; ta je stavka lani iznosila 71 mil. kuna.

1/10 transfera proračunu 

Iznos naknada koji će se 2014.ubrati od banaka čini više od desetine dijela dobiti HNB-a proljetos transferirana proračunu. 

Duplo više od uplate ECB-u

Ulaskom u Europsku uniju HNB je ECB-u na ime (malog) dijela upisanog kapitala uplatio 2,4 mil. eura, što je manje od pola skorog prihoda od naknada.