Piše: Katarina Šarić Cipirita, izvršna direktornica prodaje poslovanje s građanstvom Hypo Alpe-Adria-Bank

Prije nekoliko dana naišla sam na izjavu: “Nemojte provesti život radeći za novac, nego štedite novac i postignite da on radi za vas”. Na prvi pogled ova izjava možda zvuči malo previše newageovski, ali kad se uzme u obzir da po završetku radnog vijeka i s umirovljenjem većinu hrvatskih građana nažalost očekuje ne pretjerano atraktivan scenarij ovisnosti o mirovinskom sustavu (u kojem će kvalitetu “zlatnih godina” prvenstveno određivati protekli raniji vijek), spomenuta izjava daje jasniju sliku zašto je potrebno štedjeti danas.

Činjenica je kako je u današnje vrijeme teško štedjeti, ali moguće rješenje ili barem njegov značajan dio postoji u vidu nužnosti štednje kojom si svaki odgovoran pojedinac uz redovita stavljanja na stranu, koja se postepeno oplemenjuju i koja na kraju štednog razdoblja mogu izrasti u lijepu svotu, može osigurati ušteđevinu za planirani izdatak, ostvarenje neke želje te zadovoljavajući životni standard i u mirovini. Trenutno na jednog umirovljenika dolazi svega 1,1 zaposlenih, a da bi prvi mirovinski stup mogao samostalno funkcionirati taj omjer bi trebao biti 1:3. Kad pridodamo podatke DZS-a i HZMO-a prema kojima prosječna hrvatska radnička mirovina iznosi otprilike 40% prosječne neto plaće neminovno se postavlja pitanje što si prosječan umirovljenik u razdoblju života kada bi trebao uživati u plodovima svoga rada može priuštiti.

Klasična štednja

Ovo je pitanje pogotovo aktualno 31. listopada – na Svjetski dan štednje koji se od 1924. bavi populariziranjem štednje kao oblika ulaganja i poticanja savjesnijeg upravljanja sredstvima te bržeg oporavka od krize. Pritom se klasična bankovna štednja, bez obzira na vremenski horizont pojedinca, te neovisno o raspoloživom mjesečnom dohotku i dalje doživljava kao standardno sigurna opcija i popularan način povećanja kućnog budžeta. Također, opcija je i fleksibilna alternativa poput primjerice naše Hyper štednje s premijom kod koje klijenti mjesečnim uplatama već od 200 kuna pored fiksne kamatne stope ostvaruju i dodatnu premiju na kamatu, a poslovna suradnja Hypo banke i CO-a našim klijentima omogućava kombinirani proizvod “Fino tkanje” i osiguranje od nezgode uz sve vrste oročenih štednih uloga u kunama i eurima.

Tu je i dječja štednja s kojom će vaše dijete s navršenih 18 godina raspolagati lijepim iznosom dovoljnim za primjerice bezbrižno studiranje ili prvi auto, kao i životno osiguranje koje pruža zaštitu od financijskih gubitaka koji mogu nastati kao posljedica neizvjesnih događaja, koje je također oblik dugoročne štednje. Pored navedenog, ako govorimo o ulaganju na duže vremensko razdoblje, opcija je i ulaganje u dioničke i mješovite fondove koji pružaju mogućnost ostvarivanja viših stopa povrata. Tim više jer je na domaćem bankarskom tržištu primjetan trend smanjenja kamatnih stopa na štednju iako ne u onolikoj mjeri kao u razvijenijim zemljama. Ipak, snažna kunska likvidnost na međubankarskom novčanom tržištu koja je kamatne stope spustila na niske razine, kao i smanjeni prinosi na domaće obveznice mogli bi još pritiskati kamate na štednju prema dolje. Zbog toga se građani zanimaju i za druge oblike “štednje” – dionice, obveznice i fondove te razmatraju sve opcije, tj. kako i na koji način zaradit više te gdje i kome povjeriti svoju ušteđevinu.

Ali, jedinstvenog odgovora nema. Ne zato što jedna od ovih opcija nije dobra jer svaka od njih ima svoje prednosti, već zato što sam odabir ovisi o individualnim preferencijama svake osobe, njihovim željama, potrebama, ciljevima i očekivanjima. Pritom potencijalni ulagači moraju biti svjesni svoje prirode i afiniteta, tj. jesu li skloni konzervativnijem pristupu ulaganjima ili im je veći prinos glavni cilj. Jednostavno, nije svaki oblik štednje za svakoga.

Odabir vrijednosnica

Tako, primjerice ulaganje u dionice vjerojatno nije nešto što bih preporučila umirovljeniku koji ne ostvaruje redovne viškove od svojih primanja, dok bi za mlađu osobu na početku karijere s visokim primanjima ulaganje u dionice vjerojatno bilo najispravniji izbor. Naravno, kod ulaganja u dionice bitno je odabrati investicijsku, a ne špekulativnu perspektivu, a što podrazumijeva temeljitu analizu i potom odabir vrijednosnica zdravih poduzeća s provjerljivim potencijalom za rast koje obećavaju adekvatan povrat na uložena sredstva, ali i realističan, dugoročni, horizont ulaganja.

Pitanje koje si svi danas često postavljamo je kako štedjeti pored svih kredita, kartica, s minusima opterećenim računima? A odgovor je zapravo vrlo jednostavan, iako ne popularan – racionalnim odricanjem od onoga što nije nužno. Istina, to nije lako, ali malo discipline može donijeti uštedu potrebnu za mjesečnu uplatu u jedan od odabranih načina štednje, što će donijeti veliku razliku jer štednja je preduvjet budućih ulaganja.