Mogućnosti za financiranje i druge oblike podrške u komercijalizaciji pronalazaka koje hrvatskim inovatorima mogu pružiti Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Poslovno-inovacijska agencija BICRO, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) te fondovi gospodarske suradnje (FSG) bile su tema okruglog stola održanog danas u HBOR-u.

HBOR je 2006. godine započeo s posebnim kreditnim programom za poduzetnike inovatore, putem kojeg je do sada plasirano više od 1,6 milijardi kuna kredita, naveo je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.

Podrškom inovatorima HBOR nastoji pomoći u pokretanju gospodarskog oporavka, jer bez uspostave proizvodnje temeljene na novim i inovativnim proizvodima više dodane vrijednosti nema novih radnih mjesta i izvoza, dakle nema niti gospodarskog rasta, istaknuo je Kovačev.

No, prema riječima Mate Rimca, inovatora i vlasnika tvrtke Rimac Automobili, u Hrvatskoj nedostaje infrastruktura koja bi pratila start-up tvrtke, što nije posao niti države niti poslovnih banaka, već bi se time trebali baviti tzv. venture capital fondovi, kojih u Hrvatskoj nema.

Složivši se s konstatacijom da su takve početničke poduzetničke inicijative prerizične za poslovne banke, a postojeći FSG-ovi u njih niti ne mogu ulagati, Kovačev je kazao kako HBOR veće neko vrijeme pregovara o osnivanju posebnog venture capital fonda.

O tome se pregovara sa Svjetskom bankom, a ideja je da se u suradnji s njom te Europskim investicijskim fondom (EIF) i nekim privatnim partnerima osnuje poseban fond baš za inovatore koji tek kreću u realizaciju svoje ideje, rekao je Kovačev.

Upravo razvoj ideje do faze kada može izaći na tržište, po riječima okupljenih inovatora, najteži je i najduži dio procesa 'oživljavanja' inovacije – za ideju je potrebno 5 minuta, za njeno patentiranje 5 dana, a do komercijalizaciju može proći i više od 5 godina, kaže inovator Slobodan Rajić iz tvrtke Telecor.

Rajić, vlasnik brojnih patenata koji je na prošlotjednom sajmu u Londonu dobio zlatnu medalju za gumeno cestovno željeznički prijelaz, jedan je od desetak inovatora koji su se predstavili na današnjem okruglom stolu, a koji su za svoje pronalaske nedavno osvojili brojna odličja na sajmovima inovacija u Londonu i Taipeiu.

Svoje poduzetničke projekte i potrebu da im se pomogne u pokretanju ili širenju proizvodnje, odnosno promociji njihovih nagrađivanih proizvoda, uz spomenute, promovirali su i predstavnici tvrtki Kosmel, Priroda liječi, Dermoestetik, Roto Kruna, Cor brevis te Fotosoft.