Korupcija i dalje predstavlja značajan teret ekonomskom razvoju u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje "Izloženost poslovnog sektora korupciji i kriminalu u Hrvatskoj: Utjecaj korupcije i drugih oblika kriminala na privatne tvrtke", koje je danas predstavio Ekonomski institut.

Poslovni subjekti mišljenja su kako je u Hrvatskoj korupcija treća po važnosti prepreka poslovanju, odmah iza visokih poreza i složenih poreznih propisa.

Korupcija je zabilježena kod 10,7 posto poslovnih subjekata koji su u posljednjih 12 mjeseci ostvarili kontakt s javnim službenikom, a poslovni subjekti koji su dali mito to su tijekom proteklih godinu dana u prosjeku učinili 8,8 puta.

Korupcija varira od sektora do sektora pa je tako u građevinarstvu 13,7 tvrtki imalo korupcijsko iskustvo, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 12,9 posto ispitanih. U prerađivačkoj industriji te opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 11,3 posto ispitanih uočilo je korupciju, u prijevozu i skladištenju 10,5 posto, a najmanje, 8,9 posto, zabilježeno je u djelatnosti trgovine te popravka motornih vozila i motocikala.

Zanimljivo je kako je 43,2 posto mita dano u hrani i piću, a 35,7 posto u novcu. Prosječan iznos je bio oko 2.000 kuna, a u više od 50 posto slučajeva mito su ponudili sami poslovni subjekti bez da je to od njih prethodno tražio javni službenik.

Mito se najčešće davalo kako bi se ubrzao postupak, radi boljeg tretmana tvrtki te okončanja postupka.

Najpodmitljiviji su, prema tvrdnjama više od 1,5 tisuća anketiranih privatnih poduzeća i obrta, službenici u uredu za katastar, potom općinski, gradski i županijski službenici te policija.

Voditeljica projekta Jelena Budak ističe kako bi provedba ciljanih mjera u sprječavanju korupcije, uvođenjem etičkih stanadarda i drugih antikorupcijskih alata, moglo značajno olakšati opterećenje u poslovanju.