Sindikalne središnjice objavile su danas da se njihovu predstavnici, na poziv Ministarstva rada i mirovinskog sustava, vraćaju u tripartitnu radnu grupu za izmjene Zakona o radu (ZOR).

Sindikalni predstavnici napustili su prije par tjedana pregovore o izmjenama ZOR-a optužujući Ministarstvo rada da pokušava nametnuti neprihvatljivu fleksibilizaciju radnih odnosa. Postavili su četiri zahtjeva kao uvjet za povratak za pregovarački stol.

Sindikalci ne prihvaćaju uvođenje financijski uvjetovanog otkaza, niti predložene izmjene instituta otpremnina, te traže pojednostavljenje odredbi o rasporedu radnog vremena i ostavljanje odredbi o sudskom raskidu radnog odnosa kao što su dosad bile uređene.

Čelnici četiriju središnjica Krešimir Sever (Nezavisni hrvatski sindikati), Mladen Novosel (Savez samostalnih sindikata Hrvatske), Vilim Ribić (Matica hrvatskih sindikata) i Ozren Matijašević (Hrvatska udruga radničkih sindikata) priopćili su da će se njihovi predstavnici, s obzirom na izrečenu volju Ministarstva rada da uvaži argumente sindikalnih središnjica u vezi spornih instituta, vratiti pregovorima o izmjenama ZOR-a te očekuju da će Ministarstvo pokazati jednaku volju kod prihvaćanja njihovih ostalih konstruktivnih prijedloga.

Sindikalne središnjice smatraju da su ciljevi ZOR-a uključivanje radnika u organizirani radni proces i uređenje radnih odnosa za "mirno vrijeme", a da taj zakon nikako ne može biti odgovor za privremene poremećaje u poslovanju, poput restrukturiranja, niti ga se treba mijenjati zbog krize.

Za takve privremene poremećaje treba donijeti druge zakone i mjere kojima će se poslodavcima pomoći da ih prebrode, prebacujući socijalnu sigurnost radnika privremeno na državne institucije, tvrde sindikati.

Sindikalcima je financijski uvjetovani otkaz ugovora o radu apsolutno neprihvatljiv, dok o eventualnim izmjenama uređenja plaće pravilnikom o radu, uz iznimku HURS-a, zasad nisu spremni razgovarati.

U vezi otpremnina naglašavaju da svi radnici, neovisno jesu li zaposleni na neodređeno ili određeno vrijeme, trebaju imati pravo na otpremninu, posebice s obzirom na izmjene odredbi o ugovoru na određeno vrijeme.

U vezi organizacije radnog vremena drže da ključne nesuglasice između Ministarstva i sindikata dolaze zbog različitog poimanja intencije Direktive EU o određenim aspektima organizacije radnog vremena – sindikati svoj prijedlog temelje na dva načela: da rad mora biti prilagođen radniku, a ne obratno, te da pri organizaciji radnog vremena ekonomski interes ne smije biti prevladavajući.

U vezi prijedloga za smanjivanje iznosa naknade štete u slučaju sudskog raskida ugovora o radu, sindikalci naglašavaju da to pitanje i dalje smatraju otvorenim s obzirom da im je posljednji prijedlog Ministarstva i dalje neprihvatljiv.

Sindikati očekuju da uz poziv za slijedeći sastanak, unaprijed i na vrijeme, dobiju i novi tekst Nacrta prijedloga ZOR-a u koji će biti ugrađena nova rješenja tih instituta, kako bi se mogli pripremiti za kvalitetan rad.