– Pazi što želiš da ti se ne bi ispunili snovi! Upravo se to dogodilo nama obrtnicima. Prije izbora željeli smo ministarstvo obrtnika. I dobili smo ga, ali umjesto da imamo strateškog partnera, prekinuta je komunikacija. Predlagač Zakona o obrtu ne želi raspravljati s obrtnicima i komorom. Dobili smo ministra politike u obrtništvu, umjesto da dobijemo ministra obrtništva u politici – izjavio je u ponedjeljak u Varaždinu, tijekom panel-rasprave o prijedlogu Zakona o obrtu, Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Nimalo nije štedio ministarstvo Gordana Marasa te je izrazio i žaljenje što na raspravi, unatoč pozivu, nema nikoga iz ministarstva. Pojasnio je potom koje točke, uoči drugog čitanja prijedloga Zakona, obrtnici smatraju spornima. Iznad svega, smatraju da su dovedeni u neravnopravan položaj spram jednostavnih trgovačkih društava.

Za j.d.o.o. nije potrebno ništa

– Prema prijedlogu Zakona, građanin koji želi otvoriti obrt mora imati tri godine srednjoškolskog obrazovanja, dvije godine iskustva, majstorski ispit… A za j.d.o.o. nije vam potrebno ništa od toga! Trebamo izjednačiti uvjete i to u korist struke, a ne stvarati nejednakost na tržištu – izjavio je Ranogajec.

Dodao je i kako nije točno propisano kojom točno imovinom obrtnik odgovara.

– Djedovina nije zaštićena, tj. ono što je naslijeđeno od roditelja i nema veze s djelatnošću. Treba napraviti registar imovine kojom jamčimo. Nije dovoljan samo propis o nužnom dijelu smještaja za obitelj, zar će nas smještati u 40 kvadrata, etažirati kuću i prodavati ostatak? – pita se Ranogajec, koji je ustvrdio i da je proračun HOK-a 27, a ne 150 milijuna kuna čime barata javnost te da je netočan podatak o plaći od 12 tisuća kuna. Preciznije, riječ je o bruto, a ne neto plaći, kaže.

Izgubljeno 38.000 zaposlenih

Objavljeno je i da je dogovoren jedinstveni komorski doprinos, od 88 kuna mjesečno. Organizatorica panel-rasprave, saborska zastupnica Natalija Martinčević, ustvrdila je da je obrtništvo u Hrvatskoj došlo do kritične točke, u pitanju je, kaže, njegov opstanak. Od 2008. godine izgubljeno je 38 tisuća zaposlenih u obrtu, ilustrirala je te dodala da je najveći pad u graditeljstvu.
– Novih poreznih opterećenja i nameta ne smije biti. K tome, izrazito su negativne posljedice stalnih promjena stopa, a i brojnih najava od kojih se potom odustaje… Samo u turizmu su tri puta mijenjali stopu poreza. To nije dobra poruka stranim ulagačima, koje prvo zanima porezna stabilnost – kaže Martinčević.