Aktualizirano je pitanje koncesije za projekt nove Zračne luke Zagreb.

O tome što se zapravo događa s koncesijom na Plesu i zašto kasni početak gradnje novoga terminala razgovarali smo s Christopheom Petitom, direktorom razvoja Bouygues Batiment Internationala i predsjednikom Uprave konzorcija ZAIC.

Već je nekoliko puta bilo odgođeno preuzimanje ZL Zagreb. Koji je definitivni datum?
Koncesionar, odnosno tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), spreman je za preuzimanje te je poduzeo sve potrebne aktivnosti da do toga dođe u najkraćem mogućem roku. Organizacijska struktura tvrtke MZLZ koja će upravljati ZL Zagreb nakon preuzimanja i njezinih pet tvrtki kćeri već je postavljena, spremni smo i očekujemo da ćemo Zračnu luku preuzeti prvoga radnog dana u prosincu, u ponedjeljak 2. prosinca.  

Je li financijska konstrukcija zatvorena?
Jest i nema nikakvih problema. U projektu su nam partneri četiri banke: EIB (Europska investicijska banka), IFC (Međunarodna financijska korporacija koja je dio Svjetske banke), UniCredit i Deutsche Bank. Projekt gradnje novog putničkog terminala u Zračnoj luci Zagreb prošao je sve kreditne odbore i dobio odobrenja te je formalna procedura potvrđivanja u finalnoj fazi. Krediti tih banaka osigurat će sredstva u iznosu od oko 200 milijuna eura, dok je naš kapital koji ulažemo u projekt (equity) oko 100 milijuna eura. Vlasnički kapital osigurale su tvrtke ADP (20% udjela), Bouygues (20%) i novi partner u projektu, equity fond Marguerite (20%), TAV (15%), IFC (20%) i Viadukt (5%).

U medijima se spekulira da je Hrvatska dala određene garancije za te kredite?
Ne, to nije istina. Hrvatska Vlada nikad nije dala garancije za projekt, niti se to od nje očekivalo. To je osnovni princip na kojem se temelji koncesija – da Vlada ne daje nikakve garancije.

U početku je u projektu sudjelovalo nekoliko hrvatskih partnera. Kakva je sada situacija s tim?
U ZAIC-u su od početka bile dvije hrvatske tvrtke u ulozi partnera: Viadukt i Croatia osiguranje (CO). CO se odlučio povući iz projekta prije četiri mjeseca jer je u procesu privatizacije. Zamijenili smo ih novim partnerom: fondom Marguerite, koji je povezan s EK, a vjerujemo da smo time ispunili i dodatnu svrhu ovog projekta: da privučemo internacionalne investicije u Hrvatsku. No, veliku većinu građevinskih radova obavit će hrvatske tvrtke. Najveći će udio u tome imati Viadukt, u procesu smo finaliziranja ugovora s Kamgradom, a surađivat ćemo i s drugim hrvatskim tvrtkama, pa će tako 99 posto građevinskih radova obavljati upravo domaće tvrtke.

Kada će početi građevinski radovi?
U tijeku su obvezna arheološka istraživanja koja bi trebala završiti do sredine studenoga, što će nam omogućiti da obavimo pripremne radove na lokaciji, postavimo cijevi, platforme i zaštitnu ogradu te pripremimo područje i počnemo s gradnjom pristupnih cesta. Posjedujemo građevinsku i lokacijsku dozvolu pa možemo nastaviti s provedbom dizajna novog putničkog terminala, a veliki građevinski radovi počet će odmah nakon zime, odnosno u prvom kvartalu 2014., ovisno o vremenskim uvjetima. Nema nikakvih značajnih izmjena u odnosu na početni plan: valoviti krov će biti sagrađen, baš kao i drugi dijelovi terminala koji su određeni koncesijskim ugovorom, obvezujućim za sve strane.

Jesu li vaše projekcije o povećanju broja putnika i dalje iste, s obzirom na krizu i situaciju s Croatia Airlinesom?
S obzirom na to da još nismo službeno preuzeli Zračnu luku Zagreb, nismo još u poziciji da upravljamo njome, ali imamo jasan poslovni plan za povećanje broja putnika, koji temeljimo na našem višegodišnjem iskustvu u upravljanju zračnim lukama diljem Europe i svijeta.

Kolika je sada ukupna investicija u projekt Zračne luke Zagreb?
Ukupna investicija veća je od 300 milijuna eura, od čega je otprilike 106 milijuna eura vlasničkog kapitala (equity)koji smo povećali s inicijalnih 96 milijuna eura na sadašnjih 106 milijuna eura i tako pokazali vjeru i predanost projektu. Dodatno, oko 200 milijuna eura dolazi od bankovnih kredita.

Kad bi novi terminal trebao primiti nove putnike?
2016. godine, ali prije ćemo napraviti različita unaprjeđenja u postojećem terminalu. Ti bi radovi trebali početi prije kraja ove godine, a odnosit će se na obnavljanje, modernizaciju i daljnje investicije u prostor za domaće i međunarodne letove u postojećem terminalu.

Koji su financijski benefiti za Hrvatsku od ove koncesije?
U razdoblju od 30 godina koncesije platit ćemo 1,6 milijardi eura naknade. To je novac koji će biti uplaćen izravno u proračun. Investicija je to od 300 milijuna eura, s obzirom na povećanje prometa i novi putnički terminal, zaposlit ćemo velik broj dodatnih ljudi.

Jacques Follain, Aeroports de Paris Management: Novac imamo

Kakva je situacija s dogovorom sa sindikatima i zaposlenicima?

Suradnja sa sindikatima je normalan proces. Vjerujemo da će se riješiti ubrzo, no prijenos radničkih prava i pregovori o zahtjevima sindikata zakonska su obveza trenutnog poslodavca, tvrtke ZLZ. Čekamo da oni završe taj proces. Normalno je da se ljudi boje promjena, no Vlada RH poduzela je sve mjere da zaštiti prava radnika, pa smo obvezni zadržati sve zaposlenike najmanje pet godina, pod istim ili boljim uvjetima. Vjerujemo da puno problema sa sindikatima uzrokuju netočne informacije. Može se čuti da je MZLZ tvrtka koja nema novca. U slučaju svake koncesije ili projekta u određenoj državi obvezni smo osnovati lokalnu tvrtku. Utrošili smo već 30 mil. kn vlastitog novca za nastavak projekta. Novac imamo, a iza tvrtke MZLZ stoje dvije vrlo jake europske grupacije: ADP i Bouygues grupa (BBI). BBI je jedna od najvećih građevinskih tvrtki na svijetu, vrijedna više od 33 milijarde eura. ADP je grupa vrijedna tri milijarde eura, drugi je najveći aerodromski operater u svijetu, a i najveći dioničar TAV-a u Turskoj.