Broj tužbi protiv Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava iz godine u godinu sve je veći, a lani je za izgubljene presude RH morala platiti 325.950 eura, odnosno 70 posto više nego godinu prije. Podaci su to koje je iznijela zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik, predstavljajući svoje godišnje izvješće na tematskoj sjednici Odbora za pravosuđe.
– Tijekom 2012. ured je zaprimio 60 novih predmeta, a u 2013., do 15. listopada, čak 118, što predstavlja povećanje od sto posto na godišnjoj razini. Do kraja ove godine očekujemo još 20-ak predmeta – rekla je Š. Stažnik u svom izlaganju i dodala da bi bilo dobro da ona tijela koja uzrokuju povredu vide koliko koštaju povrede ljudskih prava.
Navela je kako se tužbe najviše odnose na povredu prava na pošteno suđenje, sve je više predmeta koji se tiču neučinkovitih istraga, posebice oko procesuiranja zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata, a rekla je da u ured "u gomilama dolaze predmeti vezani za suđenje u razumnom roku".
Europski sud je tijekom 2012. odlučivao o 60 tužbi protiv RH, a donio je 23 presude, od kojih je u 18 odlučeno da je RH povrijedila prava podnositelja zahtjeva a u 5 slučajeva da nije. U 20 slučajeva došlo je do prijateljskog rješenja spora, u 15 slučajeva sud je odlučio da je riječ o nedopuštenosti zahtjeva, sedam odluka o brisanju zahtjeva s liste predmeta zbog odustanka ili nejavljanja podnositelja. Sud je donio prvu presudu vezano za slučaj devizne štednje u Ljubljanskoj banci, u kojoj je rečeno da je Slovenija povrijedila pravo na mirno uživanje vlasništva i pravo na učinkovito pravno sredstvo, a u istoj je odluci izričito navedeno da ta ljudska prava Republika Hrvatska nije povrijedila.
U pet presuda riječ je o neučinkovitim istragama o uzrocima smrti ili zlostavljanja pojedinaca. U tom se kontekstu navode predmeti Bajić i Kudra u kojima je "sud utvrdio da RH nema izgrađen sustav koji bi nezadovoljnim pacijentima ili članovima njihovih obitelji omogućio da se njihovi navodi o skrivljenoj liječničkoj pogrešci brzo i pouzdano ispitaju te da se provede brza, neovisna i učinkovita istraga."
Štefica Stažnik okupljenima je rekla i kako nema zamjenika, jer da za to treba donijeti zakon, na čemu se radi s ministarstvom uprave, pa da je ona jedina u državi koja može koristiti samo deset dana godišnjeg odmora.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu