Agonija na tržištu lijekova i medicinskih proizvoda se nastavlja, jer nakon što su dobavljačima lijekova i ljekarnama u lipnju djelomično plaćeni dugovi, novih uplata do danas nije bilo.

Stoga su rokovi plaćanja ponovno prolongirani pa su tako dugovi ljekrani prema dobavljačima dosegli u prosjeku 240 dana, kliničkih bolnica u prosjeku 250 dana, a županijskih 600 dana. HUP-Udruga ljekarnika nedavno je na izvršnom odboru raspravljala o trenutnoj situaciji u zdravstvu te su odlučili o tome i javno progovoriti.O nezavidnoj situaciji u kojoj su se našli ljekarnici razgovarali smo sa Sašom Cvetojevićem, dopredsjednikom Udruge.

Prema svem što čujemo posljednjih tjedana i mjeseci, situacija je u zdravstvu poprilično teška. Kako biste je vi ocijenili? 
Situacija je sve teža, najgore je što ne vidimo izlaz. Dugovi se povećavaju, a uplate od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje su neredovite.

Koliko u Hrvatskoj ima ljekarni i kakva je vlasnička struktura?
Ukupno je u Hrvatskoj 1080 ljekarni, od kojih je oko 60 posto u nekom obliku privatnog vlasništva.

U kakvim su relacijama ljekarne u odnosu prema veledrogerijama kao svojim poslovnim partnerima?
Veledrogerije i ljekarne su u teškoj situaciji. Financiranje, uz smanjenje cijena i pritisak na marže veledrogerija, postaje neodrživo.

Što se može učiniti da se situacija popravi? Što vi kao Udruga možete poduzeti po tom pitanju?
Za sada jedino možemo ukazivati na probleme. Ukoliko se ništa ne promjeni, razmotriti ćemo dalje korake. Nemamo puno izbora, jer smo vezani za HZZO i ljekarničku mrežu, a problemi financiranja sustava se već desetljećima prelamaju na našim leđima.

Kakva je komunikacija Udruge s nadležnima u sustavu odnosno s resornim ministrom i ravnateljem HZZO-a?
Nije dovoljno dobra.

Kako se na ljekarne odrazila odluka HZZO-a o propisivanju najjeftinijih generičkih lijekova? Čula sam da ljekarne na skladišut imaju plaćenu robu koju zbog ovog naputka ne mogu prodati?
Nismo imali vremena za prilagodbu, zaliha imamo i one nas dodatno opterećuju. Skretanje prema najjeftinijem lijeku je napravilo naglu promjenu u asortimanu koji izlazi iz ljekarni i dio ljekova koji se prije prodavao, sada stoji. Sve to opet ide na naš teret, jer sad moramo financirati i nekurentnu zalihu.

Propadanje

Opća nelikivdnost u državi posebno se vidi u zdravstvu. Kako se ljekarne snalaze u ovoj situaciji?

Ljekarne sve teže ispunjavaju svoje obveze prema dobavljačima, mnoge zbog dugova propadaju. Preuzimaju ih, opet pod dug, veletrgovine, a sve kako bi pokušale nekako naplatiti svoja potraživanja. Mnoge ljekarne u malim mjestima već su zatvorene, jer ne mogu pokriti ni plaću zaposlenih.