Hrvatska bi s obzirom na članstvo i dionički udjel od 0,05 posto u Američkoj banci za razvoj-IDB (Inter-American Development Bank) iz te banke godišnje mogla povući oko 2,5 milijuna američkih dolara za konzultantske usluge i projekte u Latinskoj Americi i Karibima, ali na žalost od 2007. za to iz Hrvatske nema projekata, a potencijal postoji i treba ga iskoristiti.

Poručio je to uz ostalo na današnjem seminaru u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) zamjenik izvršnog direktora konstituence IDB-a za Japan, Veliku Britaniju, Portugal, Sloveniju, Južnu Koreju i Hrvatsku Gerald Duffy predstavljajući tu banku i mogućnosti koje može ponuditi hrvatskim poduzetnicima.

Naglasivši da za Hrvatsku postoje poslovne prilike na latinoameričkom i tržištu Kariba, Duffy je pozvao hrvatske kompanije da razmotre mogućnosti poslovanja u raznim područjima (energetika, promet, zaštita okoliša, obrazovanje, poljoprivreda i druge) koje nudi ta banka jer su ta tržišta u većini još vrlo siromašna, ali s velikim potencijalom za razvoj i s perspektivom rasta.

IDB je jedna od najstarijih regionalnih banaka u svijetu sa sjedištem u Washingtonu i jedna od najvećih po kapitalu s više od 170 milijardi dolara, što znači i da će sredstva za kreditiranje raznih projekata u Latinskoj Americi i Karibima imati bar još deset do 15 godina, istaknuo je Duffy.

Prošle je godine za 169 projekata na tim tržištima IDB odobrio 12 milijardi dolara kredita, što je otprilike slično svake godine, pri čemu je najviše, 10 milijardi dolara, odobreno vladama i državama-članicama, a ostalih oko 2 milijarde dolara tvrtkama.

Osim Duffyja, hrvatske tvrtke i institucije da razmisle o toj banci i jave se na njene međunarodne natječaje pozvao je na skupu i pomoćnik ministra financija Maroje Lang dodajući da se zainteresirani za više informacija uvijek mogu obratiti njegovom Ministarstvu koje je zaduženo za suradnju s tom bankom.

Kazao je i da se problemi s javnim financijama i deficitom u Hrvatskoj, koji su posljedica petogodišnje recesije, jedino mogu riješiti povećanjem gospodarske aktivnosti u zemlji i na stranim tržištima, pa moguće i na latinoameričkom.

Smatra i da Hrvatska kao jedina članica IDB-a iz šire regije (što joj je ostalo u naslijeđe iz bivše države) ima 'mali prozor prilike' i određenu prednost u pristupu natječajima, ali ih treba pratiti i javljati se.