Iako vjerojatno nikada neće dosegnuti veličinu jednog Loreala ili Avona, zagrebačka tvrtka BB Natura Vera na dobru je putu da postane ozbiljan igrač na kozmetičkom tržištu regije.

Trenutačno ta mala tvrtka, koja se specijalizirla za organsku kozmetiku te dodatke prehrani, godišnje ostvaruje prihod na razini dva milijuna kuna. Kako objašnjava Barbara Bolf, osnivačica i direktorica tvrtke, od 2008. godine, kada je počelo ozbiljno poslovanje, BB Natura Vera bilježi rast prihoda od najmanje 20 posto godišnje. Lani je prihod iznosio 1,8 milijuna kuna, a ove je godine taj iznos ostvaren već u prvih devet mjeseci. Bolf očekuje da će do kraja godine prihod dobrano premašiti dva milijuna kuna.

Iako zasad najveći dio prihoda dolazi od zastupstva i prodaje, Barbara Bolf namjerava poslovanje u idućem razdoblju bazirati na vlastitoj proizvodnji organske kozmetike. Zasad postoje konkretni projekti, no već neko vrijeme sve stoji zbog dugotrajna postupka ishođenja svih potrebnih certifikata i dozvola. Projekt je dodatno usporila i ekonomska kriza, a u tvrtki očekuju da bi im u zatvaranju finacijske konstrukcije mogli pomoći i fondovi Europske unije.

Umjesto aronije – kadulja  
BB Natura nastala je kao regionalni zastupnik američkoga brenda ekološke kozmetike John Masters Organics za jugoistočnu Europu, a nastavila je ekoponudom boja za kosu za frizerske salone. No, prava ekspanzija uslijedila je kad se krenulo u parnterstvo s njemačkim ekoproizvođačem Aroniom, čiji se asortiman temelji na istoimenoj biljci. Aronia, koju BB Natura Vera plasira kroz 60-ak prodajnih mjesta u Hrvatskoj, a u nešto manjem broju prodavaonica može se naći i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije, danas predstavlja stožernu djelatnost tvrtke.

"Riječ je o izrazito ljekovitoj biljci koja u cijeloj paleti svojih proizvoda ima široku primjenu. Kako ona može rasti gotovo bilo gdje na svijetu, žalosno je što i nju moramo uvoziti", kaže Bolf. Dodaje da se nešto aronije proizvodi i u Hrvatskoj, no ona je ili neekološka, ili je pak ograničena na malim površinama, što znači puno skuplju sirovinu nego što je to slučaj u Njemčakoj ili Poljskoj. Zbog toga Barbara Bolf namjerava u idućem razdoblju organizirati, preko kooperanata, i vlastitu proizvodnju sirovina u našoj zemlji. Taj je projekt u završnoj fazi, a njegova bio realizacija trebala početi već sredinom iduće godine.

"Ne namjeravamo se baviti aronijom ili sličnim globalnim kulturama već onim autohtonim. Ne živim u zabludi da možemo biti efikasniji ili jeftiniji od uhodanih sustava koji se tim kulturama bave već desetljećima. No, cilj mi se okrenuti ekološkoj proizvodnji kulutra poput kamilice i kadulje, koje upravo na ovom području najbolje uspijevaju, a autohtonost im može dati i dodatnu marketinšku vrijednost. Čak i Nijemci miješaju hrvatsku kamilicu u svoju brendiranu 'njemačku kamilicu'", naglašava Bolf.  Zasad je BB Natura Vera pokrenula vlastitu proizvodnju ekološkoga sapuna koji se temelji na višegodišnjem iskustvu maloga obiteljskog biznisa njezinih roditelja s ljekovitim i ekološkim proizvodima.

Spora i stroga regulativa 
Većina njezina asortimana danas se plasira u Hrvatskoj putem trgovačkoga ekolanca trgovina bio&bio, a u ponudi je i u gotovo svim biljnim ljekarnama. Nije zanemariv prodajni lanac ni on-line prodaja, koja uzima sve veći zamah i u našoj zemlji. Kao veliki problem veće organske proizvodnje, ponajprije hrane, u Hrvatskoj Barbara Bolf vidi u regulativi. "Da biste dobili certifikat o ekološkoj proizvodnji, zemlja na kojoj nešto sadite minimalno tri godine ne smije biti tretirana umjetnim gnojivima ili pesticidima. Dakle, mora biti zapravo prazna i nekorištena. To je relativno teško postići i druge zemlje su to riješile na puno elegantniji način i sve se rješava brže. Nadam se da će se situacija po tom pitanju poboljšati i kod nas", kaže Barbara Bolf.

Tržište od 80 milijuna eura   

Prosječan Hrvat godišnje potroši 19 eura na ekoproizvode 

Barbara Bolf procjenjuje da trenutačno hrvatsko tržište organskih proizvoda vrijedi godišnje oko 80 milijuna eura, s tendencijom stalna rasta od 20-ak posto na godinu. Prosječno svaki Hrvat godišnje potroši 19 eura za kupnju nekog ekološkoga proizvoda. "Iako smo još dosta u zaostatku za zapadnom Europom, lideri smo u biopotrošnji u regiji. Srbija, primjerice, iako ima gotovo dva puta više stanovnika od nas, troši četiri puta manje organskih proizvoda od Hrvatske", objašnjava Bolf.