BiH najveći uvoznik piva, zbog krize svuda raste prodaja u PET ambalaži

Autor: Darko Bičak , 14. listopad 2013. u 22:01
Hrvatska je među prvih deset europskih zemalja po potrošnji piva, a ima i bogatu povijest pivarstva/Jurica Galoić/PIXSELL

Tržište piva u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama okruženja, još je u razvoju, s izuzetkom Austrije i Slovenije, što pokazuje i prosječno niska cijena piva u odnosu na zemlje EU.

Tržište piva u Hrvatskoj, kao i u svim zemljama u okruženju, pod dominacijom je globalnih pivarskih grupacija. Izuzetak su Slovenija, gdje je prisutan izrazit monopol lokalne grupacije Laško, te Bosna i Hercegovina, u kojoj najveći udio drže pivovare iz Hrvatske i Srbije.

"Pivarska je industrija u pravilu globalizirana i trendovi su u načelu isti. Svuda se potrošnja kreće od 65 do 95 litara piva po stanovniku godišnje", ističe Pero Ivanković, predsjednik Udruge proizvođača piva Hrvatske gospodarske komore. Da u zemljama regije nema velikih razlika, smatra i Tomislav Horvat, direktor Pivovare Daruvar."Kako su u ostalim zemljama regije također prisutne pivovare koje pripadaju velikim svjetskim koncernima, bitno se koncept njihova razmišljanja i strategija ne razlikuju od našeg domicilnog. Smatram da je jedini smjer djelovanja malih proizvođača isključivo kvalitativni segment, dakle posebnost krajnjeg proizvoda, tzv. pivski specijali. Da bismo opstali moramo se razvijati u tom smjeru. Usto, manji proizvođači, koliko god su u defenzivi kad je riječ o marketinškim mogućnostima, prema velikima imaju jednu prednost, a to je brzo reagirati na situaciju na tržištu", naglašava Horvat.

 

3,55milijuna

hektolitara piva potrošeno je lani u Hrvatskoj

Hrvatska: lager pivo 80%
Hrvatskim tržištem dominiraju tri velike pivovare u vlasništvu globalnih pivarskih kompanija, pored kojih postoji još desetak srednjih, manjih i minipivovara. Od ukupna broja pivovara šest ih ima kapacitet proizvodnje veći od sto tisuća hektolitara godišnje. Ukupna potrošnja piva u 2012. godini iznosila je 3,55 milijuna hektolitara, a s potrošnjom od 82 litre po stanovniku godišnje Hrvatska se ubraja u prvih deset europskih zemalja, što je svrstava u tzv. pivske zemlje. Tržište piva u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama okruženja, još je u razvoju, s izuzetkom Austrije i Slovenije, što pokazuje i prosječno niska cijena piva u odnosu na zemlje EU.Prema analizi koju je napravila neslužbena Udruga malih i srednih pivara Hrvatske, obilježje našeg tržišta je dominacija domaćih brendova, posebice iz tzv. "mainstream" segmenta: lager pivo koje čine više od 80 posto ukupnog tržišta.

Istodobno, piva koja se ubrajaju u "premium" segment, koji uključuje i specijalna piva, čine 10 posto tržišta. Ostatak čine tzv. diskontna ili value piva, koja uključuju i privatne robne marke.Prema tipu pakiranja najzastupljenije pakiranje su povratne staklene boce, kroz koje se prema podacima prodaje ukupno 68 posto piva, a slijede sve važnije PET boce sa 18 posto (u maloprodaji čak 27 posto). Limenke su zastupljene sa sedam posto, a neprovratne staklene boce s tri posto, dok se ostatak odnosi na točeno pivo. Po podjeli prema vrsti, lager piva zauzimaju 86 posto tržišta, uz trend smanjenja zbog uvođenja piva s okusima. Vodeći proizvođači prema količinskom udjelu na hrvatskom tržištu su Zagrebačka pivovara (Ožujsko, Becks, Löwenbräu, Staropramen, Stella Artois, Tomislav), Karlovačka pivovara (Karlovačko, Heineken) te Carlsberg (Pan, Holsten, Tuborg). Od manjih, tu su Osiječka pivovara, Pivovara Daruvar, Buzetska pivovara te Velebitsko i Vukovarsko pivo.

 

82litre

po stanovniku godišnje hrvatska je potrošnja

Austrija: dominira Heineken
U Austriji je 2011. godine proizvedeno 8,92 milijuna hektolitara, a prodan 9,1 milijun hektolitara. Tu je potrebno spomenuti i izvoz od 673.000 hektolitara, što čini 7,5 posto ukupne proizvodnje. Potrošnja piva od 108,1 litara po stanovniku i udio piva u ukupnoj potrošnji pića o gotovo 75 posto Austriju svrstavaju u sam vrh "pivskih" zemalja, odmah iza Češke i Njemačke. Struktura potrošnje od 33 posto on-trade (kafići i restorani) i 67 posto offtrade (prodavaonice) ima izravan utjecaj na udjel vrste pakiranja, tako da se pivo troši najviše u povratnim, staklenim bocama (42,8%), zatim kao točeno pivo (25,2%), pivo u limenci (23,2%), nepovratnoj staklenoj boci (7,7%) te PET ambalaži (1,1%).Tržište piva u vAustriji je u velikoj mjeri konsolidirano uz izrazitu doiminaciju grupacije Brau-Union AG (pivovare Gosser, Zipfer, Schwechater, Wieselburger i Puntigamer), koja je u vlasništvu Heinekena. Ukupno je na tržištu 170 aktivnih pivovara, od čega je 100-injak mikropivovara.

Slovenija: monopol Laškog
U susjednoj Sloveniji 2011. proizvedeno je 1,64 milijuna hektolitara piva. Izvezeno je 27,8 posto ukupne proizvodnje, 457 tisuća hektolitara, a istodobno je uvezeno 227 tisuća hektolitara. Potrošnja piva od 81 litar po stanovniku i udio piva u ukupnoj potrošnji pića od oko 65 posto, što Sloveniju svrstava među 10 "pivskih" zemalja Europe. Struktura potrošnje od 60 posto u kafićima i 40 posto kupljenog piva u prodavaonicama izravno utječe na udjel vrste pakiranja, tako da se to piće troši najviše u povratnim, staklenim bocama (42,8%), zatim u nepovratnoj ambalaži (7,7%) kao točeno pivo (6,1%).Tržište piva u Sloveniji potpuno je konsolidirano, uz monopol grupacije Laško (pivovare Laško i Union). Ukupno su na tržištu 22 aktivne pivovare, od čega 20 mikropivovara, a ostale dvije su u vlasništvu Laškog.

Mađarska: nepivska
S potrošnjom piva od 65 litara po stanovniku Mađarska se ubraja u nepivske zemlje. Ukupna proizvodnja u toj zemlji iznosi 6,24 milijuna hektolitara, uz izvoz od 506 tisuća hektolitara i uvoz 148 tisuća. Struktura potrošnje od 38 posto ontrade i 62 posto offtrade ima direktan utjecaj na udjel vrste pakiranja, tako da se pivo troši najviše u limenkama (46,6%), povratnim staklenim bocama (39,4%), kao točeno pivo (10,4%) te u PET ambalaži (3,4%).Tržište piva im je potpuno konsolidirano, uz dominaciju triju globalnih pivskih kompanija, Heineken, Molson Coors i Sab Miller, a tu je i jedna regionalna, Otakringer. Prosječna cijena piva u on-trade potrošnji je 2,18 eura/litra, a u off-trade potrošnji 1,15 euro, uz udio trošarine od 25 posto i PDV-a 25 posto u prosječnoj veleprodajnoj cijeni piva.Visok udio izvoza u ukupnoj proizvodnji vezan je uz međukompanijski posao s pivovarama sestrinskih kompanija u Hrvatskoj i Srbiji. Zbog krize u proteklim godinama povećava se udio jeftinih (+ 6,3%) i standardnih piva (+5,8%) uz pad udjela premium (-8,4%) i super premium (-4,5%) piva.

Srbija: u kafićima 40%
U Srbiji se godišnje proizvede oko 6,5 milijuna hektolitara piva, a proda oko 5,8 milijuna, što tu zemlju čini značajnim izvoznikom u tom sektoru. Potrošnja piva od 76 litara po stanovniku i udio piva u ukupnoj potrošnji pića od 69 posto Srbiju svrstavaju među pivarske zemlje. Struktura potrošnje u Srbiji slična je onoj u susjednoj Mađarskoj i Bugarskoj, uz udio potrošnje u kafićima od 30-40 posto. Najzastupljenije pakiranje su staklene povratne i nepovratne boce te limenke, dok se zbog teške gospodarske situacije sve više piva prodaje u PET ambalaži, kao najjeftinijem pakiranju. Tržište piva je pod potpunom dominacijom triju globalnih pivskih kompanija (Molson Coors, Heineken/Efes i Carlsberg). Ukupno je na tržištu osam aktivnih pivovara, od čega su četiri male (Valjevska, Niška, Jagodinska i Vršačka pivara).

BiH: dominacija uvoza
U Bosni i Hercegovini je 2011. proizvedeno oko 919.000 hektolitara piva, a prodano više od 2,3 milijuna hektolitara. Potrošnja od 50 litara po stanovniku BiH svrstava među nepivske zemalje. Struktura potrošnje u BiH slična je onoj u susjednoj Srbiji, uz udio on-trade potrošnje od 30-40 posto, a ostatak odlazi na kupnju u trgovinama. Najzastupljenije pakiranje su staklene povratne i nepovratne boce, dok se zbog teške gospodarske situacije sve više piva prodaje u PET ambalaži.  Tržište piva pod potpunom je dominacijom uvoza iz Hrvatske i Srbije, i to triju globalnih kompanija – Molson Coors, Heineken i Carlsberg.  

U Mađarskoj 40, u nas dvije

Malo prostora za minipivovare

Velike pivarske industrije zauzele su većinu regionalnog tržišta piva, a male pivovare drastično gube tržište. Nenad Blažev, vlasnik Vukovarske pivovare, objašnjava kako u regiji ne postoji kultura pijenja piva kakva egzistira na sjeveru kontinenta. "U Londonu se pubovi bore za to da im što više malih ili mikropivovara budu dobavljači. Riječ je o nepasteriziranom pivu koje se bazira na vlastitom, prirodnom CO2. Kod nas to ne prolazi. U Mađarskoj je prije 10-ak godina postojalo 400 takvih pivovara, a sada ih nema više od 40. U Hrvatskoj postoje dvije. Slično je i u ostalim zemljama. Nadam se da će ulazak u EU popraviti situaciju, da će ljudi prepoznati kvalitetu 'prirodnog' piva", kaže Blažev.

Komentirajte prvi

New Report

Close