Smrznuta riba iz Zagorja izvozni je hit Horvatovih, najviše je vole Slovenci

Autor: Biserka Ranogajec/VL , 14. listopad 2013. u 22:01
Zoran Horvat kaže da smrznute ribe izvoze u Sloveniju, Mađarsku, Italiju, Srbiju, BiH i Crnu Goru/Matija Topolovec/PIXSELL

Uz ribu, prerađuju i distribuiraju smrznuto povrće te njoke, koje sami proizvode. Rade i robne marke za trgovce u regiji.

Maja i Zoran Horvat otvorili su još 1993. godine u Konjščini ribarnicu od dvadesetak kvadrata i odlučili krenuti u vlastiti biznis jer Maja nije mogla naći posao. Zoran je dao otkaz u tada već posrnulom Elkonu iz Zlatar Bistrice i okrenuo se poduzetništvu.

Po struci strojobravar, pokazao se uspješnim poduzetnikom i menadžerom. U desetak godina postao je najveći i zasad jedini Zagorac koji ima tvornicu za preradu i pakiranje smrznute ribe i ostalih morskih proizvoda. Uz ribu, Horvati manjim dijelom prerađuju i distrubuiraju smrznuto povrće te njoke koje sami proizvode.

Ribarnicu na konjščinskoj tržnici Horvati su imali samo tri-četiri godine, ali kako se nije pokrivala, okrenuli su se distribuciji smrznute hrane za veće kupce, ugostitelje i tvorničke restorane. Kada su podigli prvi mali pogon s hladnjačom i skladištem, već su opskrbljivali male trgovine u okolici i regiji. Kasnije su se proširili na velike trgovačke centre. Ukupan prihod tvrtke ZMH Horvat u prošloj godini dosegnuo je 75 milijuna kuna, a ove godine bit će, procjenjuju, veći najmanje deset posto.

U novom pogonu

U današnjoj tvornici na godinu prerade više od tri tisuće tona ribe, lignji i ostalih morskih plodova, od čega četvrtinu izvezu u Sloveniju, Mađarsku, Italiju, Srbiju, BiH i Crnu Goru. U Hrvatskoj se pak ti proizvodi pod vlastitom robnom markom Frozy mogu kupiti u svim trgovačkim lancima, osim u Konzumu, koji preferira Ledo. No, zato u Konjščini rade i robne marke za druge trgovačke lance, čak i one u drugim državama u regiji.

Ukratko, izvoz raste posljednjih godina više od prodaje na domaćem tržištu, a najveći strani kupci postali su im Slovenci. Dio kupuju trgovački lanci, a dio lokalni distributeri koji opskrbljuju restorane i hotele. Novi pogon na sadašnjoj lokaciji počeli su graditi 2000. godine, preselili su se nakon dvije godine.

"Nismo odjednom napravili sve", kaže naš sugovornik i objašnjava: "Pet puta smo se proširivali i sada imamo šest tisuća četvornih metara proizvodno-skladištnog prostora, a počeli smo s pogonom od 700 kvadrata, u kojem smo 2002. godine prerađivali samo smrznutu ribu, koju smo počeli nabavljati s Jadrana i iz uvoza. U Konjščini se riba i ostali morski proizvodi prerađuju i pakiraju, a od 2004. godine proizvodimo i njoke. No, najjači smo u preradi mekušaca i riba, što dosta izvozimo. U odnosu na prošlu godinu prodaju na stranom tržištu povećali smo više od 30 posto", rekao je Horvat.

Ciljaju na 100 zaposlenih

"ZMH Horvat ima trenutačno 97 zaposlenih i ovaj mjesec prelazimo stotku", otkriva nam Maja Horvat. Horvatima problem nije tržište nego kapaciteti. Za usporedbu, 2008. imali su 39 zaposlenih, a lani sedamdesetak, dok će sada, kažu, svaki tjedan primati po nekoliko ljudi kako bi otvorili rad u dvije smjene. Dogodine Horvati kreću u nove investicije iako su u ovoj godini investirali već oko pet milijuna kuna u proširenje skladišta smrznutih proizvoda za oko tisuću kvadrata.

Najveće su ulaganje imali prije dvije godine, kad su u nove kapacitete investirali 20-ak milijuna kuna. "Imamo planova, no ne bih govorio puno unaprijed", kaže Horvat. Priznaje kako se nisu javili čak na neki od pretpristupnih fondova Europske unije jer im se žurilo, a procedure za povlačenje sredstava trajale bi predugo. 

Vlastita robna marka Frozy

Kupci Konjščinu tražili na obali

S robnom markom Frozy Horvati su krenuli sa željom da budu prepoznatljivi na stranom tržištu. Ljudi ne znaju gdje je Konjščina i Horvat voli za ilustraciju prepričavati anegdotu iz Biograda na moru: njihovi kupci u jednoj su trgovini tražili po karti sve uz obalu mjesto Konjščinu, ali nikako je nisu mogli naći. Smrznutu sardelu nabavljaju na Jadranu, paniraju je i takvu prerađenu prodaju. Ostale ribe i mekušce nabavljaju najčešće iz uvoza. Lignje, primjerice, koje su jedan od udarnih proizvoda, u Konjščini se čiste i prerađuju. U Jadranu nema dovoljno ribe čak ni za hrvatsko tržište, a cjenovno su razlike goleme između uvozne i ribe iz Jadrana.

Komentirajte prvi

New Report

Close