Desezonirana industrijska proizvodnja u eurozoni je u kolovozu uvećana za jedan posto na mjesečnoj razini, a na razini 28 članica Europske unije za 0,5 posto, pri čemu je u Hrvatskoj rast iznosio 0,9 posto, objavio je danas europski ured za statistiku Eurostat.

To označava zaokret budući da je u srpnju industrijska proizvodnja u eurozoni pala za jedan posto, a u EU28 za 0,6 posto, pokazuju revidirani podaci Eurostata. U prvotnim podacima za srpanj pad proizvodnje u eurozoni bio je procijenjen na 1,5 posto a u EU na jedan posto.

U Hrvatskoj je prema podacima Eurostata industrijska proizvodnja u srpnju pala za 0,8 posto, čime je blago korigiran prvotni podatak koji je pokazivao pad od 0,9 posto.

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni u kolovozu je smanjena za 2,1 posto a u EU28 za 1,6 posto. Eurostat je također revidirao godišnje podatke za srpanj, prema kojima je sada eurozona zabilježila pad od 1,9 posto, nasuprot prvotno procijenjenom padu od 2,1 posto. Industrijska proizvodnja u EU28 smanjena je za 1,5 posto, dok je prvotni podatak pokazivao pad od 1,7 posto.

U Hrvatskoj je u kolovozu prema istom mjesecu godine ranije industrijska proizvodnja smanjena za 3,5 posto, nakon pada za 4,1 posto u srpnju.

Na godišnjoj razini, prema podacima kojima trenutno raspolažu u Eurostatu, najveći pad industrijske proizvodnje u EU zabilježen je u Švedskoj i u Grčkoj, za 7,9 odnosno 7,5 posto. Slijede Irska s padom proizvodnje od 5,9 posto, i Italija, gdje je proizvodnja smanjena za 4,6 posto.

Najizrazitiji rast proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je pak u Rumunjskoj, od šest posto, Slovačkoj, od 4,3 posto, i u Češkoj, od 4,2 posto, objavio je Eurostat.

Na mjesečnoj razini najizrazitiji rast industrijske proizvodnje bilježio je Portugal, od 8,2 posto. Slijede Malta i Češka, s rastom proizvodnje od 7,2 odnosno 4,7 posto. Najviše je, s druge strane, proizvodnja na mjesečnoj razini smanjena u Estoniji, za 3,5 posto, Švedskoj, za 2,8, i u Latviji, za dva posto, navodi se u današnjem izvješću Eurostata.