Ministarstvo financija uskoro će izaći s konačnim prijedlogom izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK), no ako je suditi pema njegovu nacrtu koji uoči puštanja na drugo čitanje kola raznim institucijama, banke će opet ostati duboko razočarane i rezignirane.
Za Ministarstvo financija kao predlagatelja tog zakona, međutim, veći je problem što i središnja banka kao neutralni glas struke u svom očitovanju na nacrt konačnog zakona ima podosta suštinski važnih primjedaba. Kako god bilo, glavna sporna točka za banke je i dalje način na koji je uređeno pitanje fiksnih marži kao jedne komponente kod promjenjivih kamatnih stopa. Neizračunljivo i neprovedivo, kažu bankari, sugerirajući da će takav zakon nužno rezultirati novim sporovima.
Naročito ih pritom muči pitanje povratka na početne fiksne marže u slučaju stambenih kredita u švicarcima. Jer, pravilo na kojemu još uvijek ustrajavaju u Ministarstvu financija, a koje predviđa uzimanje samo jednoga od dopuštenih parametara (referentne kamate) kod dijela tih kredita značilo bi prodaju kredita ispod "nabavne vrijednosti" novca. Banke su već isticale kako se, u konkretnom slučaju 'švicaraca', nisu zaduživale samo uz referentni Libor na tu valutu, već je CHF Libor pritom uvećavan za vrijednost osiguranja od rizika, odnosno premiju rizika mjerenu CDS-om (credit default swapom). Prema izračunima, uz aktualni zakonski prijedlog "revidiranja" kamate za stambene kredite kod kojih je tijekom otplate došlo do rasta tečaja strane valute za više od 20 posto, za CHF-kredite odobrene prije pet ili šest godina kamata bi ispala ispod 1,5 posto. Za financijaše je to sukob i s Ustavom i s tržišnom ekonomijom.
Sve u svemu, većina suštinskih primjedbi i prijedloga banaka, odnosno njihove udruge, je odbijena. To vrijedi i za prijedlog da se korisnicima stambenih kredita u švicarcima kamata utvrdi tako da se prosječna tržišna kamata za te kredite umanji za 20 posto. No, zato je Laburistima prošao prijedlog da se za stambene kredite posebno utvrdi maksimalna efektivna kamatna stopa. Ona bi trebala biti biti 3 postotna boda manja od zakonske zatezne kamate, a to danas znači 9 posto. Ukratko, to ograničenje nema nikakva praktičnog značenja.
Prihvaćeni prijedlozi:
- maksimalna EKS za stambene kredite definira se na 3 postotna boda ispod zakonske zatezne (9 posto)
- za ugovaranje EKS iznad maksimalne propisane vjerovniku oduzet će se imovinska korist ostvarena prekršajem
- pri ugovaranju promjenjive kamatne stope lista mogućih parametara proširuje se za trezorske zapise
Odbijeni prijedlozi:
- brisanje odredbe koja ministru financija daju mogućnost da utvrđuje popis prihvatljivih naknada
- za slučajeve rasta tečaja strane valute (više od 20%) u kojoj je ugovoren stambeni kredit kamatu utvrditi kao prosječnu tržišnu za te kredite, umanjenu za 20%
- odredbama za stambene kredite kad tečaj strane valute aprecira više od 20% proširiti doseg spuštanjem granice promjene tečaja na 15 posto
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Predlažem multiratelarnu kompenzaviju u kojoj bi sudjelovali svi i naravno Država !
Pa da jednom vidimo tko je kome koliko dužan .
Dali moja tvrtka može Državi umjesto poreza dati nenaplaćene račune od državnih propalih tvrtki(sa PDV-om 25%) ?
Nisu bankari užasnuti samo ovim prijedlogom, već nizom činjenica:
– da im HNB odredila realniji prikaz nenaplativih potraživanja
– udjelom od gotovo 27% loših plasmana poduzećima ( sada već i značajno većim )
– neuzimanjem kredita od strane građana i poduzeća ( jedini se Linić ne boji prezaduživanja – na naš teret )
– činjenicom da svjestka finan cijska kriza nije završila
– činjenicom da banke majke vade eure iz Hrvatske
– činjenicom da imaju nekretnina pod hipotekom za svinje hraniti
– presudom u slučaju franak, jer kad posten pravomoćna morati će vratiti dobar dio onoga što su uzeli klijentima, itd itd
Čudi me kako bankare ne užasava činjenica da su rate neosnovano povisili za 70-110% i da su odgovorni za većinu gospodarskih problema nelikvidnosti u kojem je posljedično deložiran nemali broj ljudi i da su promijenili zbog svoje pohlepe mnoge ljudske sudbine na gore osim svojih zaposlenika. Meni je to toliko užasavajuće da mi ni te mjere ministra Linića i vlade ne zvuče dovoljno dobro jer se zloupotrebljavala i kamatna marža i valutna klauzula a njihovo posuđivanje “švicaraca” je ustvari posuđivanje eura odnosno plasiranje kunskih depozita.
Užasnuti bankar je onaj koji shvati da je konačni prijedlog zakona prijedlog Uduge Franak. I onda se pita kako je to moguće? Da je moguće da u ministarstvu netko sluša Udugu Franak? Koga to točno slušaju ? Da li je moguće da im je netko objasnio da nije normalan spread od 4-5% ili više na CHF-u, iako su se svim silama trudili pokazati kako jadničci nisu ništa baš zaradili na “tečaju”.
Je li moguće da frankovci imaju političku snagu i mudrost veću nego nekoliko apostola krupnog kapitala? I tada je bankar zaista užasnut.
Uključite se u raspravu