Interes je Slovenije da se pitanje stare devizne štednje "Ljubljanske banke" riješi što prije, izjavio je u četvrtak predsjednik slovenskog parlamenta Janko Veber dodajući kako to ipak ne ovisi samo o spremnosti vlasti njegove zemlje nego i o "drugima akterima".

"Moramo se o tome dogovoriti jer smo u svemu povezani i s drugim akterima. Da je to pitanje samo stvar Slovenije već odavno bismo ga riješili", kazao je Veber novinarima u Sarajevu gdje je boravio u službenom posjetu parlamentu Bosne i Hercegovine.

Predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH Denis Bećirović potvrdio je kako je pitanje "Ljubljanske banke" bilo na dnevnom redu službenih razgovora parlamentarnih izaslanstava dvije zemlje, no pritom su se mogla samo ponoviti dobro poznata stajališta.

"Mi želimo da se to pitanje riješi bilateralno, dok Slovenija inzistira da se to riješi kroz proces sukcesije imovine bivše SFRJ", kazao je Bećirović.

Podsjetivši da je cijeli slučaj završio i pred Europskim sudom za ljudska prava kroz slučaj "Ališić i drugi", Bećirović je konstatirao i kako se nakon žalbe koju je Slovenija uložila na prvostupanjsku presudu pravorijek Velikog vijeća suda u Strasbourgu očekuje do kraja godine.

"Ta će odluka biti obvezujuća za sve", kazao je Bećirović.

Državljani BiH Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović, koji žive u Njemačkoj, tužili su Europskom sudu za ljudska prava "Ljubljansku banku" i srbijansku "Invest banku" zbog njihova odbijanja da im isplate prijeratnu deviznu štednju pohranjenu u podružnicama u Sarajevu odnosno Tuzli.

Sud u Strasbourgu u studenom 2012. godine presudio je u korist tužitelja konstatirajući kako je Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama Ljubljanske banke u podružnicama izvan Slovenije, a Srbija je odgovorna za povrat štednje štedišama Invest banke izvan Srbije.

Na tu se presudu Slovenija žalila i o tužbi će se zbog toga u Strasbourgu odlučivati u drugostupanjskom postupku.

Veber je u četvrtak u Sarajevu ponovio tvrdnje kako novac iz predratne podružnice "Ljubljanske banke" u BiH nikada nije završio u Sloveniji pa ga ne može ni vratiti štedišama.

"U svakom slučaju i mi želimo da se taj proces okonča što prije jer je to u obostranom interesu", kazao je predsjednik slovenskog Državnog zbora.

Veber je potvrdio i kako je Slovenija odlučna vlastitim snagama riješiti financijske probleme u kojima se nalazi pod utjecajem globalne financijske krize. Kazao je kako se to posebice kani poduzeti kroz jačanje izvozne orijentacije njena gospodarstva.

Kao primjer naveo je odluku vlade Slovenije da dokapitalizira tvrtku za proizvodnju autodjelova "Cimos", što uključuje i njene proizvodne pogone na području BiH.

"'Cimos' je strateška tvrtka iza koje stoji slovenska država", kazao je Veber. Riječ je o slovenskoj tvrtki sa sjedištem u Kopru koja izrađuje djelove za potrebe francuskog Citroena, a koja u Bosni i Hercegovini ima dio proizvodnih pogona. Zbog financijskih poteškoća i gubitaka u poslovanju uprava Cimosa razmatra mogućnost zatvaranja nekih pogona uključujući i onaj u Srebrenici.