Mađarska vlada u srijedu je od MOL-a zatražila reviziju portfelja kompanije i najavila mogućnost prodaje Ininih dionica, na dan kada je mađarska policija primila zahtjev za uhićenje direktora MOL-a Zsolta Hernadija kojega Hrvatska sumnjiči da je podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

"Stalna politička kampanja protiv MOL-a u Hrvatskoj, javne prijetnje hrvatskoga ministra financija (Slavka Linića) protiv najvećega ulagača u toj zemlji, te postupci hrvatskih pravosudnih tijela protiv nekih direktora MOL-a upućuju na to da se služe sredstvima izvan ekonomske sfere za vršenje pritiska", priopćio je ured za odnose s javnošću mađarske vlade.

Službena Budimpešta smatra da slučaj Ina-MOL više nije isključivo pitanje poslovnih nesuglasica između vlasnika, nego se radi o "sumnjivim i nezakonitim postupcima" i drži kako ima pravo odlučiti hoće li ostati vlasnicom.

"I u Mađarskoj ima sličnih slučajeva u kojima država isplati ranije ulagače, ali ima načina da se to odradi tako da bude prihvatljivo za sve. Postoji i civiliziran rastanak", kaže se u vladinu priopćenju.

Uz to što planira pravni odgovor i najavljuje moguću prodaju Ininih dionica, vlada je otkazala je i sudjelovanje ministra vanjskih poslova Janosa Martonyia na Croatia Forumu o energetskoj sigurnosti koji počinje u četvrtaku u Dubrovniku.

O raspisivanju Interpolove tjeralice i europskog uhidbenog protiv Hernadija oglasio se i MOL ocijenivši da se time krši zakon EU-a i najavljujući da će se protiv tih zahtjeva boriti svim zakonitim sredstvima.

Hrvatska vlada nije željela komentirati poteze mađarske vlade, dok u vezi današnjeg priopćenja iz MOL-a poručuje da izvršna vlast nema utjecaja na pravosudna tijela.

Nešto ranije u srijedu, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i član vladina tima za pregovore s MOL-om o promjeni dioničarskog ugovora, izjavio je da će se držati vladina okvira za pregovore.

Do reakcija iz Budimpešte došlo je na dan kada je mađarska policija primila zahtjev za uhićenje šefa MOL-a Hernadijem kojemu je Mađarska odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj.

Hrvatsko pravosuđe sumnjiči Hernadija da je s deset milijuna eura podmitio Sanadera kako bi upravljačka prava hrvatske kompanije Ine prepustio MOL-u, a zbog čega je Sanader lani prvostupanjskom presudom osuđen na deset godina zatvora.

MOL ima 49,1 posto udjela Ine, a hrvatska vlada 44,84 posto.

Cijena dionice MOL-a na Budimpeštanskoj burzi u srijedu je bila 1,81 posto u minusu, što je najniža razina od 26. travnja. Cijena dionice Ine na Zagrebačkoj burzi stagnirala je na 4.235 kuna, uz nešto veći promet nego inače – 267.390 kuna.

Najnoviji razvoj događaja u slučaju INA-MOL komentirali su hrvatski sindikati koji bi najviše voljeli da najava mađarske vlade završi tako da hrvatska država ponovno preuzme većinsko vlasništvo i upravljačka prava u Ini.

Predsjednik Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske Ivan Tomac izjavio je Hini da su Mađari na Ini već dosad "debelo zaradili" i još će zaraditi eventualnom prodajom dionica, a da nisu ispunili ono na što su se obvezali kupoprodajnim ugovorom.

Potez mađarske vlade očekivan je i ima ekonomski rezon, smatra stručnjak za naftni i plinski biznis Davor Štern, dok predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić taj potez drži političkim, s golemim štetnim posljedicama za Hrvatsku.

"To je relativno očekivan potez pri čemu smatram da se mađarska vlada rukovodi više poslovnim, a manje političkim razlozima", rekao je Štern za Hinu.

Ljubo Jurčić, pak, drži da je riječ o izrazito negativnom potezu za Hrvatsku i poruci koja šalje negativnu poruku investitorima da se Hrvatska ne drži ni vlastitih niti međunarodnih propisa.

Jurčić ističe da je MOL vlasnički udjel u Ini stekao zakonito, a da su potom dioničari međusobno uredili sustav upravljanja. Ako je pritom bilo kaznenih djela kao što je podmićivanje, uvijek odgovora odgovorna osoba, a ne tvrtka, napominje Jurčić.

U rujnu se nagađalo i o mogućoj prodaji hrvatskog udjela u Ini kada je financijski medijski servis Bloomberg objavio da hrvatska vlada o tome pregovara s ruskom naftnom kompanijom Rosneft, što je službeni Zagreb opovrgnuo.