Srbija kreće u veliki projekt navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta, najavljuje ministar poljoprivrede iz susjedne nam države Dragan Glamočić i to kreditom u visini 100 milijuna eura dobivenim od Fonda za ekonomski razvoj Ujedinjenih Arapskih Emirata. Dugoročni kredit Emirata za navodnjavanje, kako javljaju lokalni mediji, odobren je na 20 godina uz kamatu od 2,5 posto.

U prvoj fazi provedbe, iznosi Glamočić, bit će uključeno 13 projekata, a dobivenim kreditom moguće je pokriti troškove za oko 25.000 od predviđenih 100 tisuća hektara koliko susjedna država namjerava staviti pod sustav navodnjavanja prema dokumentaciji koju je za sada priredila.

Uz izgradnju potpuno novih sustava novim investicijskom projektom bit će obuhvaćena i revitalizacija postojećih. Uz to Glamočić kaže kako će u realizaciju projekta navodnjavanja uključiti i poljoprivredna gospodarstva. Gradit će, kaže, sustave kap po kap za voćarske kulture i plastenike, samohodne automatske uređaje za navodnjavanje s kišnim rampama kod uzgoja povrća te ratarskih kultura. Ovaj projekt za Srbiju koja i u sadašnjim okolnostima na poljoprivredi primarno na izvozu bobičastog voća godišnje ostvaruje suficit od oko milijardu dolara velika je razvojna šansa za podizanje sistema za navodnjavanje i u najugroženijim dijelovima Srbije, gde se može razvijati intenzivna poljoprivredna proizvodnja.

Prema podacima beogradskog Instituta za vodoprivredu koji je po narudžbi vlade radio projekt o potencijalu navodnjavanja, u Srbiji se navodnjava oko 40.000 hektara, još oko 60.000 hektara ima nepotpune sustave, a od 3,7 milijuna hektara oranica u navodnjavanje je moguće uključiti 1,9 milijuna hektara.

Ni Hrvatska se ne može pohvaliti rezultatima u navodnjavanju iako je strategiju usvojila 2005. uz najavu kako će do 2010. za tu namjenu usmjeriti 2,36 milijarda kuna te pod navodnjavanje staviti 35.000 hektara.

Prema dostupnim podacima Ministarstva poljoprivrede u 2012. sustavi navodnjavanja izgrađeni su za samo 15.860 ha. Lani je za navodnjavanje u državnom proračunu bilo rezervirano samo 52 milijuna kuna, a za 2013. planiralo se tek 56 milijuna. U Nacionalnom projektu navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem stoji da je 244.000 hektara pogodno, a 588.000 umjereno pogodno za navodnjavanje dok je u ARKOD-u prijavljeno korištenje 1,09 milijuna hektara oranica.

Veći investicijski zamah u navodnjavanju na hrvatskim poljima moguće je očekivati tek nakon 2015. godine budući da će se, tako se za sada najavljuje, iz Europskog fonda za financiranje razvoja ruralnih podučja zainteresirana poljoprivredna gospodarstva uz kvalitetne projekte moći do 2020. povući maksimalno do 15 milijuna eura.

Povećanje prinosa

Hrvatska navodnjava samo 0,5% oranica

Prije dvadesetak godina na globalnoj razini krenula je ekspanzija investiranja u navodnjavanje kako bi se spriječile posljedice klimatskih promjena i zaštitila proizvodnja, odnosno povećali prinosi. Procjenjuje se da je sustavima navodnjavanja opremljeno više od 50 milijuna hektara, samo Španjolska navodnjava oko 1,9 milijuna hektara. Prema podacima koje iznosi prof. Danijel Jug s osječkog Poljoprivrdnog fakulteta Grčka navodnjava 26 posto oranica, Italija 24, Grčka 26, Rumunjska 23 posto, Bugarska 18, Albanija čak 54 posto, a Hrvatska tek 0,5 posto.