Tržište hostela, barem kad je posrijedi ponuda, segment je turizma koji raste izuzetno brzo u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, u kojoj se u posljednjih  nekoliko godina broj hostela višestruko povećao, kao i broj gostiju koji koriste njihove usluge.

Istodobno, međutim, turistički stručnjaci upozoravaju na to da ne postoji prikladna standardizacija kvalitete hostelske ponude u Hrvatskoj koja bi podupirala kvalitetu. To otvara prostor nelojalnoj konkurenciji i sivom tržištu, zbog čega se i nasumičnom pretragom po svjetskim rezervacijskim portalima može vidjeti ne samo da se pod hostelima oglašavaju i drugi smještajni kapaciteti nego i da hostela u Hrvatskoj ima znatno više nego što to kaže službena statistika. 

Svi u isti koš 
Događa se tako da se u isti koš zapravo stavljaju i multifunkcionalni hosteli, koji se u nekim stvarima mogu mjeriti s hotelima od četiri zvjezdice, zajedno s hostelima koji imaju tek nekoliko kreveta i nula sadržaja, ali imaju vješalicu na zahodskim vratima jer im to propisuje aktualna regulativa. Brojni vlasnici i menadžment, ponajprije u hostelima u koje je uloženo dosta novca i truda, zbog toga podupiru uvođenje kategorizacije po uzoru na hotele i privatni smještaj, pa i kampove u Hrvatskoj. Upozoravaju ipak da bi standardizacija hostela trebala biti regulirana uz maksimalno uvažavanje aktualnih trendova u industriji, uključujući i pitanja dizajna prostora te posebne usluge i sadržaje koje omladinski turizam i hosteling zahtjevaju. U Ministarstvu turizma pak smatraju da je aktualna regulativa dovoljna i ne razmišljaju o kategorizaciji. Brojke o porastu hostelskih kapaciteta su impresivne, pokazuju investicijski bum, pogotovo u posljednje četiri godine. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je tako u kolovozu 2012. godine bio ukupno 81 hostel s oko sedam tisuća kreveta, dok je 2010. bilo tek 50 hostela s oko šest tisuća kreveta, a 2001. bilo je tek 14 hostela. 

Svi pod pravilnik
Najviše hostela lani je bilo registrirano u Zagrebu (19), slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska te Zadarska županija. Prema najnovijim podacima Turističe zajednice Zagreba, u ovoj je godini brojka dodatno porasla na čak 29 hostela, što je trostruko više nego samo dvije godine ranije. U ovoj godini u hrvatskim hostelima je bilo 495,3 tisuća noćenja, koliko je zabilježeno u cijeloj prošloj godini, a 2011. u hostelima je ostvareno 30 tisuća noćenja manje.   To su pak službene brojke, a neslužbene govore da za hostele "prodaje" znatno više smještajnih kapaciteta. Na rezervacijskom sustavu hostelbookers.com tako je u Zagrebu trenutačno raspoloživo čak 65 hostela, u Splitu se umjesto 16 službenih na internetu nalazi njih osamdesetak, u Zadru ih je oko 30 umjesto službenih osam. Samo u Puli je na portalu hostelworld.com registrirano 30 hostela, službeno ih je tek sedam u cijeloj Istri.

Hostel je prema aktualnoj regulativi definiran kao objekt u kojem se pretežito mlađim gostima pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i usluge prehrane, pića i napitaka. Smještaj čine sobe ili spavaonice, a ugostiteljski sadržaji za pripremu i usluživanje hrane, pića i napitaka u hostelu mogu biti smješteni i u građevini koja se nalazi u neposrednoj blizini i izvan građevine u kojoj se nalaze smještajne jedinice. Investitor koji želi otvoriti hostel u Hrvatskoj mora udovoljiti tek kriterijima sadržanim u Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine "kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj". U druge vrste objekata ubrajaju se sobe za iznajmljivanje, apartmani, kuće za odmor, prenoćišta, odmarališta za djecu te hosteli. No, za razliku od kampova i privatnog smještaja, koji u Hrvatskoj imaju kategorizaciju, hosteli još uvijek nemaju nikakve "zvjezdice". Gostima su osim usmene i on-line predaje glavni dokazi kvalitete ocjene na rezervacijskim portalima, koje također daju gosti. 

I ferijalci će graditi
Tihomir Plejić, direktor Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza (HFHS), objašnjava zbog čega je potrebno uvesti kategorizaciju hostela što prije. "Stvara se percepcija da danas svatko može otvoriti hostel, pa makar u stanu od nekoliko soba, što nije dobro za tržište, na kojem danas već vlada nelojalna konkurencija. Država očito misli da je dovoljno da hosteli udovoljavaju minimalnim tehničkim uvjetima, no na današnjem stupnju turističkog razvoja moramo razmišljati o tome da se uvede kategorizacija za hostele, uključujući i to da se propiše, među ostalim, najmanji broj soba", objašnava Plejić te otkriva da HFHS planira graditi nove multifunkcionalne hostele u hrvatskim gradovima na kontinentu.

Riječ je o hostelima koji u sastavu imaju i dodatne sadržaje poput polivalentnih igrališta, klubova, multimiedijskih dvorana. U Ferijalnom savezu, koji predstavlja pionire hostelinga u Hrvatskoj jer je s radom počeo daleke 1956., svjesni su toga da s dolaskom nove konkurencije s privatnim hostelima trebaju modernizirati vlastitu ponudu i pronaći nove modele razvoja, iako se ne žale na prihode koje ostvaruju. U 2012. Ferijalni savez, koji je inače neprofitna ustanova, imao je prihod od oko 15 milijuna eura, uz dobit nešto manju od milijun kuna, koja se redovito reinvestira u kapacitete. U sastavu Saveza trenutno posluje šest hostela u Zagrebu, Puli, Rijeci, Lošinju, Zadru i Dubrovniku, te još šest franšiznih hostela u privatnom vlasništvu.

Dosegnut vrhunac
Zagreb je brojem najjača hostelska destinacija u Hrvatskoj, a od gradova na moru razlikuje se i po trajanju sezone te djelomice po profilu gostiju. Nedavno objavljeno istraživanje Instituta za turizam Thomas Zagreb 2012. pokazalo je da gosti hostela u prosjeku izdvajaju 48 eura na dan, pri čemu udio izdataka za smještaj iznosi tek 37 posto ili u prosjeku oko 18 eura na dan. Gosti hostela su, osim na smještaj, najviše trošili na hranu i piće te kupnju. Izdaci za kulturu u prosjeku su iznosili oko 1,4 eura na dan, a za sport, rekreaciju, zabavu i izlete oko 3,4 eura. Među gostima hostela zabilježeno je najviše Britanaca (13%), zatim Nijemaca (10%) i Francuza (8%). Nešto više od tri četvrtine gostiju hostela (77%) samostalno je organiziralo svoje putovanje, samo njih šest posto koristilo je usluge turističke agencije. Gosti hostela primarno koriste zrakoplov za dolazak u Zagreb (44%), a ističu se iznadprosječnim udjelom dolazaka vlakom (27%).

Gosti hostela bilježe sličnu strukturu broja noćenja u Zagrebu kao i hotelski gosti. Najzastupljeniji je boravak s dva do tri noćenja (56%), a prosječna duljina boravka iznosi 2,9 noćenja.U Turističkoj zajednici Zagreba zamijetili su velik interes gostiju za hostele, no također primijećuju kako se lako provlači "siva zona", zbog čega bi možda trebalo uvesti svojevrsnu standardizaciju hostelskoga smještaja. Smatraju da je Zagreb dosegnuo vrhunac u broju hostela u odnosu na potražnju."Toliko toga se pojavilo na tržištu i ima smještajnih kapaciteta koji se lažno predstavljaju te smatramo da se takvi iznajmljivači bez rezerve trebaju prijaviti nadležnim inspekcijama. Tržište je već zasićeno i teško će se naći mjesta za širenje, no očekuje se da će se i postojeća ponuda vremenom raščistiti, odnosno preživjet će oni koji zadovolje potrebe gostiju", kaže Darja Juzbašić iz TZ-a Grada Zagreba. 

'Investicija u hostel nosi mnogo više rizika nego što se to čini'

Iako se ulaganje u hostel, sudeći prema broju novootvorenih objekata, čini kao unosan posao koji gotovo nema rizika, investitori upozoravaju na to da je riječ o vrlo zahtjevnom segmentu turizma koji iziskuje jako puno priprema i tržišnih aktivnosti. Treba razmišljati i o tome da ponuda ne premaši potražnju, što se već dogodilo u nekim gradovima."Tržište hostela u svijetu vrtoglavo raste, rezervacijski sustavi pokazuju da se tjedno broj smještajnih kapaciteta na svjetskoj razini penje za pet posto. Istodobno, o tom se segmentu, njegovoj poziciji na cijelom turističkom tržištu, kao  i zakonitostima poslovanja, i dalje relativno malo zna.", upozorava Goran Osredečki, vlasnik Chillout hostela Zagreb, ujedno i najvećeg zagrebačkog hostela. Chillout se može pohvaliti idealnom lokacijom u samom središtu grada, pokraj Uspinjače, a otvoren je početkom ove godine. U Chillout hostelu zaposleno je 22 ljudi, a iako je za zagrebačke pojmove posrijei velik hostel, u europskim razmjerima on se ubraja u srednje velike hostele, dok je u usporedbi s velikim hostelskim lancima s objektima od 500 i više soba to malen hostel."U Hrvatskoj se stekao dojam da je dovoljno imati malo veći stan i može se otvoriti hostel, no to je loša percepcija. Za uspjeh je potrebno jako puno znanja, umrežavanja s brojnim partnerima na svim ciljnim tržištima i puno rada na destinacijskom menadžmentu. Zahvaljujući tome, imamo puno ekskluzivnih ugovora i dogovorenih grupa i nastojimo razvijati održivo poslovanje", kaže Osredečki, koji je u unajmljeni prostor i poslovanje uložio oko 400 tisuća eura.

Turisthotel cilja na cijelu godinu

Da je koncept hostela primamljiv i jadranskim destinacijama, pokazuju primjeri novih objekata i na moru, a u novi poslovni segment upustila se i zadarska tvrtka Turisthotel, koja je dosad bila ponajprije u hotelijerstvu i kampingu. Turisthotel je prije nešto više od godinu dana u središtu Zadra na Forumu otvorio Boutique Hostel Forum, u koji je uložio 1,5 milijuna eura. Direktorica hostela Nives Kalac otkriva da će se osim individualaca, koji najviše dolaze ljeti, poslovanje graditi na suradnji sa Sveučilištem u Zadru te sličnim institucijama koje u Zadru organiziraju različite skupove i radionice. Hostel stoga planira biti otvoren cijelu godinu, što je za jadranske destinacije izuzetak."Najbrojniji gosti su nam Britanci, Francuzi, Skandinavci, i najviše ih je vezano uz letove, zbog čega nam nije problem napuniti sobe od ožujka sve do listopada. Lani u studenom osjetilo se da više nema letova za Zadar, no mislim da će ove godine biti bolja situacija zbog razvijenijih odnosa s našim budućim partnerima", ističe Nives Kalac.