Dean Rengeo, najpoznatiji slovenski proizvođač konoplje iz Murske Sobote od kojeg su učili i hrvatski uzgajivači, nije imao sreće prvih godina jer mu je sve žetve pokupila policija. Danas educira one koji se žele baviti biljkom koja se na velika vrata vraća u mnoge zemlje.

Josip Plavec iz Velike Gorice, koji je ove godine prvi put na 41 ha zasadio industrijsku konoplju, što je najveće polje u Hrvatskoj, s policijom je, pak, razgovarao zbog jedne prijave i neće imati nepozvane žeteoce. A o sadnji konoplje počeo je razmišljati tek kada je u Hrvatskoj 2012. donesen pravilnik o uzgoju prema kojemu se mora predati zahtjev za sadnju Ministarstvu poljoprivrede, koje pak šalje podatke policiji i još nekim institucijama. Zakupio je zemlju od kooperanta, obradio je i posadio konoplju. Ukupno ulaganje bilo je oko sedam tisuća kuna po hektaru.

Zdrav proizvod
Plavec je vlasnik tvrtke Herbio puls, a prije je imao obrt koji je osnovao 2002. i u kojem je prije godinu dana proširio djelatnost na proizvodnju ulja od konoplje. Prošle godine već se odlučio na preradu sjemena i proizvodnju ulja i brašna konoplje, što se, kaže, pokazalo kao pun pogodak jer je jednoj tvrtki koja je sadila konoplju prve godine ponudio uslugu hladnog prešanja. U proljeće ove godine Plavec je registrirao Herbio puls d.o.o. isključivo za proizvodnju i preradu industrijske konoplje. Trenutačno proizvodi hladno prešano ulje konoplje, brašno i proteinski prah, a planira za koji mjesec ponuditi tržištu vlastito oljušteno sjeme konoplje.

"Ulje se može kupiti u svim većim trgovinama, raznim web shopovima i trgovinama zdrave hrane, a imali smo i prvi izvoz u Makedoniju", govori Plavec.Upravo ovih dana imat će prvu žetvu na poljima u Lukavcu nadomak Velike Gorice i nada se da će dobiti barem jednu tonu sjemena po hektaru jer je kasnio sa sadnjom zbog birokracije. Plavec odmah upozorava: "Industrijska konoplja nije droga i legalna je za sadnju kod nas i u mnogim zemljama, a razlika između nje i indijske konoplje je u količini tetrahidrokanabinola (THC), glavne psihoaktivne tvari. Dok industrijska konoplja ima samo do 0,2 posto THC-a, u nekim sortama indijske te tvari je više i od 20 posto".

Zakonske kočnice 
Novi pravilnik, međutim, nije predvidio mogućnost prerade stabljike konoplje kao u većini europskih zemalja i zato će Plavec morati uništiti oko 200 tona stabljike, za koju tvrdi da vrijedi oko 20.000 eura, a čak ima i ponudu za izvoz. Naš je cilj, kaže, educirati domaće poljoprivrednike, ponajprije o samoj biljci. Nije zahtjevna, raste u svim klimatskim uvjetima, deklarirana je kao korov i uzgaja se bez pesticida i herbicida, a oprašuje vjetrom. Riječ je o uljanoj kulturi koja se uzgaja ponajprije za proizvodnju sjemena i vlakana. Područje cijele Hrvatske idealno je za sadnju, zahvalna je za čišćenje tla.

Tko je posadi, kažu, automatski postaje ekoproizvođač. Potrebno je, objašnjava nadalje Plavec, obaviti sve radnje kao i za druge kulture tipa kukuruza te kupiti iz uvoza certificirano sjeme. Dovoljno je oko 25 kg sjemena po hektaru koje stoji oko 2500 kuna. Plavec namjerava dogodine prodavati certificirano sjeme za sadnju i savjetovati druge o samoj proizvodnji sjemena, od pripreme do žetve i sušenja. Planira i otkupljivati sjeme koje bi koristio u vlastitoj proizvodnji ulja i brašna konoplje. Vjeruje u veću zainteresiranost domaćih poduzetnika.

Zlatne šezdesete  

Uzgajivači imali premije do 90-ih  

Hrvatska je 60-ih godina bila div u uzgoju industrijske konoplje, poduzeća su je prerađivala u kudeljarama, a imali su je i seljaci. Od nje su se radila platna, užad i druge potrepštine. Do početka 90-ih uzgajivači su dobivali premije za konoplju, koju su kudeljare izvozile kao tehničku užad za plovila, vatrogasne cijevi… Zadnje kudeljare radile su u sklopu IPK-ova Osijek i Đakovo te Tvornice papira Rijeka.