Nedavni ulazak Ivana Čermaka u vlasničku strukturu Partner banke iskorak je i za njega i za Božu Čulu koji je preko tvrtke Metroholding donedavno bio 100-postotni dioničar banke.

Čulo je time nakon niza godina nekome prepustio dio vlasništva, a Čermak je prvi put kapitalno ušao i u bankarstvo. Prema najavama, međutim, to bi trebao biti samo prvi korak. O daljnjim planovima te o poziciji i viđenju perspektive malih banaka razgovarali smo s predsjednikom Uprave banke Ivanom Ćurkovićem. 

Kako je do te transakcije došlo? Što je ideja vodilja?
Ideju bi zacijelo bolje mogli objasniti vlasnici, ali kao predsjednik Uprave, dakako, ponešto znam o tome. Gospodin Čermak je značajan klijent banke i s aspekta prometa i s aspekta plasmana kojima ga u okvirima naših mogućnosti pratimo. Izgradili smo partnerske odnose i razgovarajući o stanju banke i općenito bankarskog sektora s obzirom na opću krizu, a očito zadovoljan našim uslugama, izrazio je interes i za kapitalni ulazak. Postao je suvlasnik s 10 posto vlasništva, a u drugom koraku namjera mu je dokapitalizirati banku svježim kapitalom, čime bi u vlasništvu banke sudjelovao s 25 posto. Za nas je to veoma važna stvar i sa svoje pozicije mogu samo pozdraviti da tako uspješnog poduzetnika imamo i kao partnera u vlasničkoj strukturi. Veličine i iznose još je prerano iznositi. 

A što možete reći o strategiji? 
Taj je petogodišnji plan u konačnici i jedno od uporišta zbog kojih je Čermak napravio prvi, a planira i drugi korak. No, u cijelosti ćemo ga dovršiti i  prezentirati svim potencijalnim ulagačima do kraja godine. Strategija predviđa sukcesivno kapitalno jačanje banke, svake godine za određeni iznos. O iznosima još ne možemo govoriti, iako smo postavili okvirne ciljeve. Plan nam je doći do veličina koje će banci osigurati da u kapitalnom smislu i dalje bude konkurentna, održiva i sigurna banka. 

Što to znači? 
Kroz pet godina namjeravamo biti na približno 350 milijuna kuna temeljnog kapitala i s bilancom na razini između 2,5 i tri milijarde kuna. Terminski plan po godinama predočit ćemo investitorima koji će se očitovati žele li sudjelovati u njegovoj realizaciji. To je čista ekonomska računica. 

Koliko je potencijalnih strateških partnera u igri?   
Ima ih nekoliko i zasad se radi isključivo o domaćim ulagačima. Konačan broj još nije definiran.

Je li predznak 'domaći' i strateška odrednica?  
To je važna, iako ne i apsolutna ili isključiva odrednica. No, mi jesmo i želimo ostati domaća banka i u vlasničkom smislu jer vidimo ipak određenu razliku između nas i onih kojima su vlasnici potpuno ili pretežno strani investitori. 

Prema nekoliko inicijativa spajanja malih banaka bili ste dosta sumnjičavi. U kojoj kombinaciji to smatrate smislenim?
Nekako se iznjedrila teza da je Partner banka već načelno protiv udruživanja malih banaka. A zapravo je obrnuto. Mi smo, koliko znam, a znam dobro vlasnika banke, uvijek bili za ideju da se male banke udružuju i okrupnjavaju – ali na transparentnoj osnovi. Povezivanjem je mnogo lakše postići željenu veličinu nego organskim rastom. No, mi istovremeno imamo naš strateški plan koji nam nezaisno od toga jamči održivost, a našim investitorima postizanje njihovih ciljeva. Samo smo, dakle, jasno rekli da smo protiv netransparentong udruživanjam pod pritiscima, bilo čijim. Nažalost, pokazalo se da takvi pokušaji i nisu uspjeli. Nije bilo 'kemije' između vlasnika banaka, a oni su uvijek ti koji najbolje znaju kada, s kim i na kojim osnovama se mogu udružiti. Trenutno postoje razgovori među vlasnicima nekoliko malih banaka koji bi, vjerujem, napokon mogli rezultirati usuglašavanjem zajedničkih načela, voljom, spremnošću i mogućnošću spajanja. 

Hoćete reći da je među njima i većinski vlasnik Partner banke? 
I on sudjeluje u razgovorima u tom pravcu. No, to je ujedno sve što mogu o tome reći.  

Kad ide prva runda dokapitalizacije? Skoro zaoštravanje HNB-ovih pravila klasifikacije plasmana banke će opteretiti dodatnim rezervacijama i smanjiti im stope adekvatnosti kapitala…  
Prvi korak koji smo već vezali uz gospodina Čermaka vjerojatno će uslijediti vrlo brzo nakon što prezentiramo strategiju svim potencijalnim ulagačima. Dakle, za nekoliko mjeseci. No, želim pritom reći da je taj korak pitanje strategije i da nije ni hitan ni bitan u odnosu na postojeću razinu adekvatnosti kapitala. Ona trenutno iznosi 14,4 posto, a držimo da ni dodatne rezervacije neće utjecati na smanjivanje jer će banka imati dovoljno operativne dobiti. 

Uz slabašan potencijal rasta tržišta i u procjenama za 2014.  dodatni kapital bankama više treba zbog loših kredita?   
Vjerujem da u Hrvatskoj, bez obzira na ovu sveopću krizu, ima potrebe, zdravih projekata i sposobnih poduzetnika koji pod određenim uvjetima mogu primiti plasmane, tako da i banke mogu biti sigurne da će im biti vraćeni. 

Kako stoje stvari s trendom naplativosti kredita? 
U naravi se zapravo nije dogodilo ništa, trend rasta loših plasmana, tj. njihove  identifikacije vezan je ponajprije uz kriterije i oprez samih banaka. To je odredilo i našu strategiju u posljednje dvije godine; stavljali smo na dospijeće i u određenu kategoriju nenaplativosti i plasmane kod kojih smo zbog kolaterala uvjereni da ćemo se naplatiti. Zbog toga su nam bitno povećana dospjela nenaplaćena potraživanja. K tome, velika većina kreditnog portfelja banke 'prošla' je i kroz izravnu kontrolu HNB-a i ta kontrola nama koristi. No, ponavljam, znamo da većina plasmana za koje smo izdvojili rezervacije ima adekvatne kolaterale koji nam jamče da ćemo se kad-tad naplatiti i knjižiti to kao izvanredne prihode. Nažalost, od otvaranja ovršnih postupaka do naplate kod nas prođe i više od dvije godine, pa je logično i da rezervacije rastu. 

Vrijeme je budžetiranja; jeste li za 2014. projicirali rast?
Uvijek planiramo rast, ali on mora biti kontroliran i stabilan, a ne pod svaku cijenu.  

Hoćete li imati dobit u 2013.? 
Vjerujem da hoćemo. Prema rezultatima za osam mjeseci, dobit prije oporezivanja  je 8,65 milijuna kuna. Ostvarujemo svoj plan za 2013. i na kraju godine vjerojatno ćemo imati dobit prije rezervacija između  12 i 14 milijuna, što će nam biti dovoljno za pokriće rezervacija prema novoj metodologiji regulatora.

Opasna percepcija

Koliko je pad Centar banke, a prije toga Creda, dodatni rizik za male banke?  
Propast subjekta s  0,35 posto udjela na tržištu ne bi smjela imati značajnije posljedice. Takvi događaji, nažalost, stvaraju percepciju, a ona utječe na ponašanje, pogotovo uz neoprezne izjave u smislu da su male banke nesigurne, nedovoljno kapitalizirane… A to nije istina, ili barem treba reći da postoje bitne razlike i između malih banaka. Generaliziranje nije dobro. Primjerice, neke institucije reagiraju onda ishitreno i plaho i prema onima koji nisu u problemima. 

Mislite na državna poduzeća?  
Da, s tim da je to ponajprije došlo do izražaja u slučaju Credo banke. Tamo su neke javne tvrtke i korisnici proračuna imali depozite, a kako su reakcije bile dosta žučne, došlo je do odljeva depozita i u drugim manjim bankama, pa i kod nas. Što se tiče Centar banke, odljeva gotovo da nije bilo. To nam je ipak znak povjerenja klijenata i da oni znaju s kim imaju posla.