Sve više ljudi u trgovačke centre dolazi radi druženja, a ne kako bi kupovali.

Prema nekim istraživanjima, posjetitelji trgovačkih centara u prosjeku posjete pet trgovina da bi tek u jednoj obavili kupnju. Na to koliko ljudi često navraćaju u neki centar najviše utječe lokacija centra, odnosno koliko je on blizu gradu, ali utječe i dodatni sadržaj koji se u njemu nudi."Jako puno ljudi dolazi u Avenue Mall jer im je on mjesto sastanka. No, na posjećenost nekog centra najviše utječe ono što u njemu nudite. Ako kupac ima što za kupiti, on neće u centar samo doći u šetnju. Ključno je zato da odredite profil svojih kupaca. Prema tome morate odrediti i određenu kategoriju centra i prema kojoj ćete modificirati svoju ponudu", poručio je Luka Jakovljević, direktor za zakup Avenue Malla na MasterCard okruglom stolu na kojemu se osim uloge tehnologije o načinu plaćanja raspravljalo i o sve većem broj ljudi koji dolaze u trgovačke centre radi zabave i utjecaju internet kupnje na njihovo poslovanje.Za razliku od Avenue Malla, Garden mall u Dubravi puno je rjeđe odredište nasumičnih posjetitelja i onih koji u centar dolaze popiti kavu, a puno češće kupci tamo dolaze u ciljanu kupnju.

"Glavni razlog što nemamo puno "šetača" je taj što nemamo zabavnih sadržaja. Nemamo kino, nemamo segment brze hrane i slično pa se posjećenost bazira na kupnji", kaže Ružica Radoš iz Garden Malla. No, upravo će taj zabavni dio i popratni sadržaji trgovačkih centara morati postati sve zanimljiviji, jer je to jedan od načina kako da trgovci zadrže kupce u centrima. Sve raširenija, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj je kupnja preko interneta koja nesumnjivo utječe na promete trgovačkih centra."U Velikoj Britaniji primjećujemo da je povećanjem kupnje preko interneta, promet u trgovačkim centrima pao za oko tri do četiri posto. Kako bi balansirali taj gubitak kupaca, mnogi trgovački centri mijenjaju svoju ulogu prema centrima za zabavu", smatra Mike Pugh, direktor Arena Centra dodajući kako je problem kupovine preko interneta još uvijek povjerenje kupaca pa ono nije uzelo većeg maha. Osim toga, Pugh smatra kako prodaja preko interneta nikada neće u potpunosti zamijeniti prodaju u trgovinama, jer ljudi još uvijek trebaju međusobni kontakt."Ljudi danas sve češće idu u trgovačke centre, baš zbog tog kontakta, a ne toliko zbog kupnje", dodaje Pugh.

Činjenica je da neke stvari ne možete opipati, okusiti ili pomirisati, poput sira ili vina, pa će se takve stvari još dugo kupovati na licu mjesta.Iako se Hrvatska po internet kupovini ne može mjeriti s razvijenim zapadnim zemljama, Aleksandra Babić iz MasterCarda kaže kako istraživanja vezana za internet trgovinu pokazuju kontinuirani porast broja ljudi koji je u Hrvatskoj koriste. Ipak, internet trgovina još uvijek se češće koristi za inozemne kupnje."Internet prodaja u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno razvijena. Porast i dinamika dogodila se pojavom portala za grupnu kupnju. Taj je trend još uvijek prisutan, ali pitanje je do kad će trajati", kaže Babić. Osim toga, napominje kako u kontekstu kupnje preko interneta treba imati na umu da Hrvatska do srpnja nije bila u Europskoj uniji pa je i kupnja preko interneta za građane Hrvatske bila nešto skuplja nego je sada."Za sve što smo kupovali morali smo plaćati porez i carinu koja je često bila nepredvidljivih iznosa. Zato se dio kupaca suzdržavao od kupnje na stranim internet trgovinama ili servisima za kupnju. Prerano je govoriti o nekim konkretnijim podacima, ali posljednjih su se mjeseci dogodili vrlo zanimljivi pomaci u internet kupnji", istaknula je Babić.

Dakako, dio ljudi prije kupnje na internetu proizvod još uvijek vole vidjeti pa se često događa da ga dođu pogledati u trgovinu pa tek onda kupe na internetu. Hrvatski su potrošači prije koristili internet za proučavanje proizvoda pa su ga tek postom kupili. S promjenama i razvojem trgovine i iskustvom grupne kupnje, takav se trend mijenja pa sad u trgovine dolaze kupiti proizvod koji će kasnije kupiti na internetu. E-trgovina tako postaje izazov za trgovačke centre koji sve češće postaju show roomovi. Kako su se složili svi sudionici okruglog stola, trgovački centri pomno moraju razmisliti kako zadržati kupce. A još uvijek nemaju jasan odgovor kako pristupiti tom problemu, osim socijalnog momenta i stvaranja emocije kod potrošača. "Sudbina centara je upitna ako ćemo biti samo 'show room', no pitanje je i koliki je kapacitet zabavnog dijela i može li održati centar", kazao je Jakovljević.Osim toga, trgovcima su trgovački centri nužni jer ljudi u njih često dođu kupiti jednu stvar a odu s više njih, što na internetu nije slučaj. 

Ima prostora

Zagrebu nedostaju trgovine u centru grada

"Bez obzira što novinari pišu da je tržište prezasićeno, na njemu ima još prostora, ali za određene segmente. Zagrebu primjerice nedostaje trgovina u centru grada. Nemamo fine brendove koji bi generirali promete", kazao je Davorin Profeta iz City Centra One dok se Jakovljević nadovezao kako udaljenost centara od grada nije presudna, već je problem što je većina centara slična po ponudi.