Izvjesno je da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita, u kojem se već nalazi 16 zemalja članica EU, dok su postupci završeni za njih devet, a Estonija i Švedska jedine su zemlje protiv kojih Europska komisija nikada nije pokretala taj postupak.

U Ministarstvu financija ne očekuju veće rasprave s Europskom komisijom oko procedure prekomjernog deficita, jer će Hrvatska sasvim izvjesno ući u tu proceduru nakon što Eurostat 21. listopada službeno objavi podatke o proračunskom deficitu i javnom dugu, doznaje se danas iz Ministarstva financija.

Pritom se naglašava kako će proračunski deficit primjenom metodologije Eurostata biti zasigurno veći nego do sada, a posve izvjesno će biti veći od tri posto BDP-a.

Prema preliminarnim podacima Ministarstva, ukupni manjak u državnom proračunu na kraju kolovoza ove godine iznosio je 13,02 milijarde kuna, što je otprilike 3 milijarde više od plana. To čini 3,8 posto domaćeg BDP-a.

Europski semestar

Hrvatska je u listopadu prošle godine pozvana da od početka 2013., dakle šest mjeseci prije ulaska u Europsku uniju, sudjeluje u Europskom semestru, jednom od instrumenata koordinacije ekonomskih politika zemalja članica.

Europski semestar obuhvaća razdoblje od kraja studenog do prve polovine srpnja, u kojem države članice na europskoj razini usklađuju svoje proračunske, makroekonomske i strukturne politike kako bi ih Europska komisija mogla pravodobno upozoriti na moguću krizu.

Semestar počinje krajem studenoga, Komisijinim godišnjim izvješćem o rastu koje obuhvaća kratak pregled stanja u gospodarstvu EU-a i okvirne prioritete Unije i zemalja članica za novi ciklus, u okviru zacrtanih ciljeva poticanja rasta i zapošljavanja.

Potom nadležna ministarska vijeća i Europski parlament u veljači i ožujku raspravljaju o godišnjem izvješću a Europsko vijeće na proljetnom zasjedanju usvaja predložene prioritete.

U travnju vlade dostavljaju Komisiji svoje programe o stabilnosti i ostvarivanju srednjoročnih proračunskih ciljeva, te programe reformi i mjera za poticanje rasta i zapošljavanja.

Komisija ih ocjenjuje i u svibnju objavljuje preporuke za svaku pojedinu zemlju da bi u lipnju o njima raspravljalo Europsko vijeće. Nakon toga ih službeno usvaja vijeće nadležnih ministara EU-a.

Europski je semestar kao novi instrument prvi put primijenjen u 2011.

Hrvatska je sredinom travnja ove godine Komisiji prvi put poslala na ocjenu ekonomski program, iako to nije bila obavezna učiniti budući da tada još nije bila članica EU-a. U Komisiji su tada konstatirali da je Hrvatska suočena s velikim izazovom pronalaženja ravnoteže između poticanja gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta i usporednog nastavka procesa fiskalne konsolidacije.

Procedura prekomjernog deficita

U međuvremenu postalo je izvjesno da će Bruxelles pokrenuti postupak protiv Zagreba zbog proračunskog deficita koji bi prema vladinim travanjskim projekcijama trebao u ovoj godini iznositi 3,6 posto BDP-a. Najviša je dopuštena razina u EU tri posto BDP-a.

Hrvatski bi deficit, prema travanjskim prognozama, trebao biti sveden ispod najviše dopuštene granice u EU tek 2016.

Europski propisi predviđaju pokretanje postupka protiv zemalja, čiji su deficiti probili propisani plafon. Pri tome se kao olakotna okolnost uzimaju izvanredni događaji koje zemlje ne mogu kontrolirati, kao što su prirodne katastrofe ili teška recesija, ali pod uvjetom da je prekoračenje blago i privremeno.

Zemlje protiv kojih se vodi postupak zbog prekoračenja dopuštenog deficita imaju rok od šest mjeseci (odnosno tri mjeseca ako je prekoračenje značajnije) da provedu u djelo preporuke Europske komisije za njegovu korekciju, popraćene konkretnim datumima.

Ako ne poduzmu efikasne mjere kako bi ga na vrijeme korigirale, Komisija će postrožiti postupak i objaviti izmijenjene preporuke, uključujući i moguće nove rokove.

Moguće su i sankcije u vidu obustave isplate sredstva iz kohezijskih fondova. Za članice eurozone, pak, predviđene su novčane sankcije u obliku beskamatnog depozita u iznosu 0,2 posto BDP-a.

Bruxelles trenutno vodi postupak zbog prekomjernog deficita protiv 16 zemalja članica: Malte, Danske, Cipra, Austrije, Belgije, Češke, Nizozemske, Portugala, Slovenije, Slovačke, Poljske, Francuske, Irske, Grčke, Španjolske i Velike Britanije.

Zaključeni su postupci zbog prekomjernog prorčaunskog manjka u slučaju Bugarske, Finske, Njemačke, Mađarske, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga i Rumunjske.

Estonija i Švedska jedine su zemlje protiv kojih Komisija nikada nije pokretala postupak zbog prekomjernog deficita.