U Ministarstvu financija ne očekuju veće rasprave s Europskom komisijom oko procedure prekomjernog deficita, jer će Hrvatska sasvim izvjesno ući u tu proceduru nakon što Eurostat 21. listopada službeno objavi podatke o proračunskom deficitu i javnom dugu, doznaje se danas iz Ministarstva financija.

"Sumnjam da ćemo puno raspravljati i polemizirati s Europskom komisijom o prekomjernom deficitu", kaže izvor iz Ministarstva financija.

Pritom naglašava kako će proračunski deficit primjenom metodologije Eurostata biti zasigurno veći nego do sada, a posve izvjesno će biti veći od tri posto BDP-a.

Prema preliminarnim podacima Ministarstva, ukupni manjak u državnom proračunu na kraju kolovoza ove godine iznosio je 13,02 milijarde kuna, što je otprilike 3 milijarde više od plana. To čini 3,8 posto domaćeg BDP-a.

U Ministarstvu ističu da iz Europske komisije i Europskog vijeća Hrvatskoj, kao ni drugim zemljama koje su prošle tu proceduru, neće biti naloženo "što treba činiti" kako bi deficit svele u prihvatljive okvire, nego samo "koliko ga treba smanjiti". O sadržaju mjera za smanjenje deficita moglo bi se raspravljati u sklopu europskog semestra, kažu u Ministarstvu.

Najavljuju da će javnost idući tjedan biti upoznata s mjerama fiskalne politike te aktivnostima koje vlada kani poduzeti radi smanjenja deficita i to djelovanjem na obje njegove strane – i prihodnu i rashodnu. Napominju i da tijekom 2014. godine napokon očekuju veći doprinos privatnog sektora u ostvarivanju pozitivnih stopa gospodarskog rasta, što bi trebalo djelovati na bolje punjenje državne blagajne i smanjenje deficita.

S druge, pak, strane, u tom ministarstvu ocjenjuju da će se rashodi države kratkoročno povećati zbog ulaska Hrvatske u EU i to zbog finacijskih obveza koje proizlaze iz članstva.

Postupak primjene procedure prekomjernog proračuna

Procedura prekomjernog proračuna, definirana Paktom o stabilnosti i rastu, pokreće se u slučaju kada proračunski deficit države članice premaši 3 posto BDP-a ili kad javni dug premaši 60 posto BDP-a, navode iz Ministarstva.

Prilikom pokretanja tog postupka, uzimaju se u obzir svi relevantni faktori. Posebno se pritom razmatra situacija pogoršanja fiskalne pozicije države članice ako je do nje došlo zbog faktora koji su izvan njene kontrole. Procedura se neće pokrenuti ako se radi o iznimnim situacijama prekoračenja, te ako je ono samo privremeno.

Članice nad kojima je pokrenuta procedura moraju u roku od 6 mjeseci (odnosno 3 mjeseca ako se radi o ozbiljnim prekoračenjima), izraditi i predložiti plan prilagodbe, odnosno korekcije pretjeranog deficita u zadanom vremenskom okviru.

Nakon proteka tog vremenskog okvira, Komisija i Vijeće procijenit će je li država članica poduzela učinkovitu akciju za korekciju prekoračenja. Ako jest, procedura će biti uklonjena. Ako nije, a zato postoje opravdani razlozi odnosno utjecaj faktora koji su izvan kontrole države članice, moguće je produljenje roka prilagodbe.

Ako učinkovita akcija nije poduzeta, a za to ne postoje opravdani razlozi, Komisija i Vijeće će revidirati preporuke, koje mogu uključivati novi vremenski okvir.

Za države članice eurozone to može značiti financijske sankcije kroz ne-kamatni depozit od 0,2 posto BDP-a, a za sve države članice Unije privremenu suspenziju sredstava iz Kohezijskog fonda.