Najveća svjetska gospodarstva prošle su godine povećala poljoprivredne subvencije usprkos napregnutim proračunima i visokim cijenama hrane, utvrdila je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
Prošle su godine državne potpore poljoprivredi u 47 najrazvijenijih zemalja svijeta u prosjeku dosegnule protuvrijednost oko 17 posto bruto prihoda u tom sektoru, u odnosu na 15 posto koliko su iznosile u 2011., objavio je jučer OECD u redovnom godišnjem izvješću.
To je povećanje zapravo bilo nepotrebno budući da su više cijene poljoprivrednih proizvoda pružale dobru priliku za smanjenje subvencija, smatraju u OECD-u.
"Svjetska tržišta hrane i roba doživljavaju procvat i očekuje se da će cijene roba i dalje rasti pa je pravi trenutak da se vlade vjerodostojno obvežu provesti opsežnu reformu poljoprivrednih subvencija", zaključio je direktor OECD-a za trgovinu i poljoprivredu Ken Ash.
Izvješće je predstavljeno u Bruxellesu, u sjedištu Europske unije koja po navodima OECD-a poduzima "značajne korake" kako bi reformirala iznimno velikodušan program subvencija. Ipak, moguća su i dodatna poboljšanja, napominju u toj međunarodnoj organizaciji.
U lipnju je Europska unija najavila veliku reformu kontroverzne Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) koja bi trebala obuhvatiti niže subvencije za industrijske farme i poticaje za mlade poljoprivrednike.
Prema važećim propisima, 80 posto subvencija u sklopu CAP-a isplaćuje se 20 posto poljoprivrednih poduzeća koja se bave intenzivnom proizvodnjom budući da nekoliko zemalja još uvijek povezuje subvencije s razinom proizvodnje.
Prema novom bi se prijedlogu zemlje članice EU-a do 2019. trebale pobrinuti da svaki poljoprivrednik dobije najmanje 60 posto prosječnog iznosa subvencije po hektaru.
U OECD-u pritom upozoravaju da planirana reforma "ne predstavlja značajan otklon ni od aktualne orijentacije ni od obujma potpora u 28-članom bloku".
Prema podacima te međunarodne orgnaizacije, subvencije su prošle godine dosezale protuvrijednost 19 posto bruto prihoda u poljoprivredi EU-a, u usporedbi sa sedam posto koliko su iznosile u Sjedinjenim Državama.
Najveća gospodarstva u nastajanju prošle su pak godine ponovo povećala poljoprivredne subvencije, koje su tako u Kini iznosile 17 posto ukupnih prihoda a u Indoneziji 21 posto.
Njihova je pak razina ostala relativno niska u Brazilu, na pet posto, te u Južnoafričkoj Republici, gdje su iznosile tri posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.neka bude kako ti kažeš
ulaskom u eu tržište de facto djeluje po zakonu spojenih posuda…ja ne vidim načina da mi budemo konkurentni u uvjetima drastičnih subvencijskih razlika
Ne vidis, ha? “Every man takes the limits of his own field of vision for the limits of the world.”
ulaskom u eu tržište de facto djeluje po zakonu spojenih posuda…ja ne vidim načina da mi budemo konkurentni u uvjetima drastičnih subvencijskih razlika
to što naša država nema love je drugi opanak i konkurenciju to uopće ne zanima, dapače…
poljoprivredne subvencije neće niti spasiti niti uništiti ovu državu, ali njihova veličina svakako jest pokazatelj smjera plovidbe
dok su u subvencije globalno sve veće, u nas se drastično smanjuju…poljoprivreda je najbolji pokazatelj da plovimo tamo gdje nam je i mjesto – među zemlje trećeg svijeta
Mislis da bi nas veci poticaji po jedinici obradive povrsine, usmjerilo ka zemljama prvog i drugog svijeta?
Uključite se u raspravu