Štrajk liječnika, promjene u načinu propisivanja lijekova u ordinacijama, novi način upućivanja pacijenata u bolnice, nezadovoljstvo trenutnom organizacijom rada hitne pomoći, samo su neke od tema o kojima se posljednjih mjeseci intenzivnije razgovara u javnosti.

Nedavan tragičan događaj na otoku Krku u kojem je život izgubila 27-godišnja djevojka ponovno je na vidjelo iznjio sve manjkavosti sadašnje organizacije hitne službe. "Nažalost, vjerujem da ovo neće biti zadnji takav neželjeni slučaj, dokle god se u bitnome ne promjeni sustav organizacije pružanja hitne medicinske pomoći. Ne treba zaboraviti da su obiteljski liječnici još 2011. godine upozorili vodeće ljude u Zavodu za hitnu medicinu da će se na Krku dogoditi smrtni slučaj u roku od mjesec dana od početka rada po novom ustroju u toj županiji. Nažalost, nije prošlo mjesec već samo desetak dana", podsjeća dr. Leonardo Bressan, član Izvršnog odbora Koordinacije hrvatskih obiteljskih liječnika (KoHOM) i predsjednik podružnice KoHOM-a za Primorsko-goransku županiju, ujedno i predsjednik Skupštine koncesionara Primorsko-goranske županije. Dr. Bressan kaže da je nedopustiv sistem "zatvorenih vrata" službe koja mora biti na raspolaganju u slučaju hitne potrebe 24 sata dnevno. 

Loša hitna pomoć
"Mislim da je prethodni sustav HMP-a u okrilju domova zdravlja bio daleko kvalitetniji i elastičniji, bez obzira na tehnološka čuda poput GPS sustava navigacije i silnih protokola hitnog zbrinjavanja. Na moju veliku žalost, predvidio sam od 2011. godine naovamo svaki takav smrtni slučaj, više puta upozoravao nadležne da će se to dogoditi. Mislim da će takvih slučajeva biti još, na redovitoj bazi, sve dok se odgovorni ne odluče poslušati savjete i iskustva obiteljskih liječnika koji u ovom neuređenom sustavu očito jedini znaju kako posložiti stvari", kaže dr. Bressan. Obiteljski liječnici podnijet će teret i tijekom štrajka bolničkih liječnika. U ovoj situaciji, kaže dr. Bressan, neće pribjeći štrajku jer su svjesni da bi u samo jednom danu obustave njihovog rada blokirali kompletan bolnički sustav i time ugrozili pacijente.

Nadaju se, dodaje, da su u Ministarstvu zdravlja svjesni te činjenice i da će pokrenuti prisniju suradnju s njima jer su ipak oni ti koji drže cijeli sustav "na leđima" i osiguravaju njegovo nesmetano funkcioniranje."Svakako sa simpatijama gledamo svakog tko se bori za svoja prava za što u cijelom svijetu upravo i postoje sindikati. Isto tako očekujemo i podršku i naklonost te spremnost za suradnju od strane naših bolničkih kolega kada nam zatreba", kaže dr. Bressan dodajući da su obiteljski liječnici ti koji zadnja dva desetljeća osiguravaju socijalni mir svakoj garnituri na vlasti brinući se za svoje pacijente. 

Prednosti novog sustav
Dr. Bressan osvrnuo se i na nova pravila koja je uveo HZZO vezano uz podjelu odgovornosti bolničkih i obiteljskih liječnika dodajući kako drukčije raspoređuje dosadašnje kategorije upućivanja te uvodi neke podkategorije. "Prednosti novog sustava upućivanja mogle bi biti višestruke, a na prvom mjestu je vraćanje uloge obiteljskog liječnika u centar sustava kao što je nekad bilo. Obiteljski liječnik najbolje poznaje svog pacijenta i njegove životne i radne uvjete, jedini ima tzv. širu sliku o njemu i njegovom životu, te mu se vraća nadležnost unutar sustava u svezi potrebe za usmjeravanjem dijagnostičkog i terapijskog puta u skladu sa stvarnim medicinskim potrebama trenutnog stanja pacijenta.

S jedne strane će to značiti ukidanje nepotrebnog šetanja pacijenta od službe do službe kada to njegovo zdravstveno stanje medicinski ne zahtijeva, do izbjegavanja dupliranja mnogih postupaka, od dijagnostike do pregleda, pa u konačnici do smanjenja listi čekanja. Problem je što se na njima pojavljuje samo 30-ak posto pacijenata sa stvarnim potrebama za takvim postupcima dok je ostatak rezultat automatiziranog upućivanja/naručivanja pacijenata od strane kliničara, a da to nema medicinskog opravdanja", objašnjava dr. Bressan. Zbog prirode svog posla, dodaje, kliničar je ograničen na uski segment medicinske struke odnosno svoju specijalnost i nema ili se ne trudi imati uvida u druge djelove zdravstvenog stanja pacijenta s jedne strane, a s druge strane je takvo naručivanje odraz tzv. 'defanzivne medicine' na našim klinikama iz razloga što je danas u modi tužiti svakoga, a posebice liječnike koji nisu zaštićeni od stručne greške, pa sve do umjetnog 'pumpanja' računa kojima se od HZZO pokušava naplatiti što više postupaka da bi se pravdao ionako 'mršavi' bolnički limit.

Takav bi sustav, smatra dr. Bressan, konačno mogao otvoriti vrata rasterećenju administrativnog rada u ordinacijama obiteljske medicine u vidu izbjegavanja nepotrebnih upućivanja, u ordinacijama kliničara u smislu upućivanja samo onih stanja koja obiteljski doktor ne uspijeva s raspoloživim resursima i znanjem održati u optimalnim uvjetima, te vraćanje digniteta struci i povjerenja pacijenata u sami sustav. Naputak HZZO-a liječnicima obiteljske medicine da ubuduće trebaju propisivati najjeftinije generičke lijekove kad god je to moguće, kaže dr. Bressan, nije ništa novoga osim što je HZZO konačno počeo javnosti to objašnjavati. 

Generik ili original
"Naime, i do sada je izabrani doktor obiteljske medicine prilikom propisivanja lijekova to činio prema svom nahođenju unutar granica struke, pa smo tako propisivali itekako i generičke lijekove. U medije se izašlo s potpuno pogrešnim informacijama: preporuka je propisivanja generičkih lijekova, a ne najjeftinijih. To što su generici u pravilu najjeftiniji je posljedica toga što se u tim slučajevima ne plaća 'brand' ili ime proizvođača ili lijeka, nema zaštite patenta, znači ne plaća se "markica" na proizvodu", smatra dr. Bressan. Podsjeća da su svi lijekovi dostupni putem liste lijekova ujedno morali proći proces provjere u HALMED-u da bi ih Ministartsvo zdravlja dozvolilo za uporabu.

"Dok god je naš zdravstveni sustav baziran na principu uzajamne solidarnosti ne mogu postojati dvije ili više listi lijekova, već samo jedna koju pokriva zdravstveni proračun, a na kojoj se moraju naći prvenstveno generički lijekovi iz ranije objašnjenih razloga, kao jedinstvenu razinu koje država osigurava svakom svom građaninu. U slučaju da pacijent želi poseban lijek jer se tako možda osjeća sigurnijim, svakako mora imati pravo nadoplatiti razliku iznad cijene koju osigurava HZZO i tu ne vidim ništa sporno", kaže dr. Bressan. 

Košarica usluga

Svi zahvati, kaže dr. Bressan, tek su mogući početak sređivanja totalnog nereda u zdravstvenom sustavu gdje su se ispravljale prethodne greške koje su trebale ispraviti one prijašnje greške, pa smo dovedeni do situacije u kojoj se proklamira pravo na sve, ali se uopće ne zna što.

"Naime, i obična polica također obveznog autoosiguranja taksativno navodi na što osiguranik temeljem te police ima pravo, i to je tako u svim oblicima osiguranja osim onoga najvažnijeg – zdravstvenog osiguranja. I godinama pokušavamo postići da se donese tzv. košarica usluga koja bi precizno definirala kada i pod kojim uvjetima osiguranik ima pravo na nešto i koja bi definirala na što uopće ima pravo. Sadašnja situacija je takva da se uvjerava osiguranike, radi osiguranja izborne sklonosti birača, da imaju pravo na sve, a u takvoj situaciji bez kontrole prava i obveza, kada se ostvare zamišljena, a nepostojeća prava i potroši novac na raspolaganju, na kraju nitko nema pravo na ništa, i to prvenstveno najteže pogođeni bolestima", kaže dr. Bressan dodajući kako želi vjerovati da su svi potezi koje povlači HZZO i Ministarstvo uvod u konačno definiranje toliko očekivane košarice usluga.