Na području jugoistočne Europe, u kojega je uključena i Hrvatska, do kraja desetljeća moguće je osigurati gospodarski rast koji bi stvorio uvjete za otvaranje do milijun novih radnih mjesta, procjena je iznesena u nacrtu strategije razvoja jugoistočne Europe do 2020. godine koju je sačinilo Regionalno vijeće za suradnju (RCC), sljednik nekadašnjeg Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu.

Prvi nacrt te strategije, kojega je RCC izradio u suradnji s vladama država regije i različitim organizacijama, predstavljen je u ponedjeljak u Sarajevu, a koordinator projekta Sanjin Arifagić tom je prigodom kazao kako uz dobro planiranje postoje pretpostavke za značajan gospodarski rat u regiji, no uz uvjet provedbe predloženih mjera i pune političke potpore vlada zainteresiranih država.

"Najvažniji cilj je poboljšanje uvjeta života i vraćanje konkurentnosti i razvoja u središte pozornosti regije", kazao je Arifagić na prezentaciji.

Predstavnici vlada država regije su 2011. godine potpisali memorandum kojim su poduprli uspostavu jedinstvene strategije razvoja koja bi objedinjavanjem i koordiniranjem pojedinačnih napora dala i bolji ukupni učinak.

Nacrt strategije razvoja jugoistočne Europe do 2020. godine, kako je kazao Arifagić, zapravo se oslanja na strategiju razvitka Europske unije do kraja desetljeća jer njome nisu bile obuhvaćene zemlje ovog dijela europskog kontinenta.

U slučaju jugoistočne Europe nacrtom strategije tako je postavljen cilj povećanja zaposlenosti sa sadašnjih 39 posto na 44 posto.

Arifagić je podsjetio kako je regija u razdoblju krize od 2008. do kraja 2012. godine ostala bez gotovo 800.000 radnih mjesta pa je novo zapošljavanje ljudi postalo apsolutnim prioritetom.

U nacrtu strategije procjenjuje se kako bi se kraja desetljeća mogao osigurati rast koji bi doveo do otvaranja milijun radnih mjesta te se posebice ističe kako je važno osigurati da među novih milijun zaposlenih bude najmanje 300 tisuća visokoobrazovanih.

Nacrtom strategije predviđa se dvostruko povećanje ukupnog regionalnog trgovinskog prometa i to s 94 na 210 milijardi eura, kao i povećanje BDP-a po glavi stanovnika u regiji sa sadašnjih 36 posto na 44 posto prosjeka Europske unije.

"Da bi se to postiglo, moraju se unaprijediti inovacije, vještine i trgovina, a vlade trebaju biti mnogo učinkovitije nego što su to danas", kazao je Arifagić.

Stručnjaci koji su radili na izradi nacrta strategije utvrdili su kako je za ispunjenje postavljenih ciljeva nužno uspostavi pet "stupova" na kojima bi se temeljio ubrzani gospodarski rast.

Prvi bio bio jačanje trgovinske suradnje među državama regije, a prema tumačenju Arifagića to bi značilo potpunu liberalizaciju trgovinskih odnosa i uklanjanje svih postojećih zapreka, uključujući i onih postavljenih CEFTA-om.

"Pametni rast" drugi je stup gospodarskog napretka regije, a on podrazumijeva veću pozornost obrazovanju, inovacijama te razvitku digitalnog društva.

Održivi rast koji uključuje aspekte poput zaštite okoliša treći je temelj napretka regije, a inkluzivni rast je četvrti stup i podrazumijeva promjene u politici zapošljavanja kao i snažniju socijalnu skrb.

Peti "stup" razvitka kreatori strategije su definirali kao "vlade za razvoj", a podrazumijeva učinkovitiju državnu upravu, borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava.

Vijeće za regionalnu suradnju će zajedno s nadležnim ministarstvima država regije ali i nevladinim sektorom organizirati raspravu o predloženoj strategiji, a Europska unija i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) već su iskazale spremnost pomoći njenu provedbu kada bude usvojena u konačnoj verziji.