Iako je ministar zdravlja Rajko Ostojić pozvao čelnike triju sindikata zdravstva na nastavak socijalnog dijaloga danas u 14 sati, pitanje je hoće li se itko od njih pojaviti u Ministarstvu zdravlja budući da sindikati liječnika i medicinskih sestara traže Ostojićevo očitovanje o njihovom prijedlogu kolektivnog ugovora, a treći sindikat neće doći jer kaže da nije u kolektivnom sporu s Vladom.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić rekao je danas Hini da će se odazvati samo u slučaju da dobiju ministrovo očitovanje u pisanom obliku o tome što je sporno u kolektivnom ugovoru koji predlažu liječnički i sestrinski sindikat.

"Da bi se izbjegle sve nejasnoće tko što nudi, tražimo pisano očitovanje ministra Ostojića o našem prijedlogu kolektivnog ugovora", rekao je Babić.

Čim to dobijemo, spremni smo odazvati se pregovorima u bilo koje doba dana i noći, poručio je Babić koji je na jučerašnjem neuspješnom postupku mirenja zastupao oba sindikata u sporu s Vladom – Hrvatski liječnički sindikat i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara.

Pritom upozorava da su sindikati uputili zamolbu za očitovanjem ministra još 8. kolovoza, ali do danas nisu dobili odgovor.

Ostojić je jučer odmah nakon neuspješnog mirenja pozvao sve sindikate u zdravstvu na nastavak socijalnog dijaloga i pregovore koji bi mogli dovesti do potpisivanja kolektivnog ugovora.

Treći sindikat u zdravstvu – Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, neće se odazvati na taj poziv jer nije u kolektivnom sporu s Vladom, rekla je predsjednica tog sindikata Spomenka Avberšek koja ipak pozdravlja ministrovu inicijativu jer, kaže, treba nastaviti sa socijalnim dijalogom dok god se može.

Predstavnici Vlade i Hrvatskog liječničkog sindikata i Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara jučer su neuspješno završili i drugi postupak mirenja, nakon čega su dva sindikata najavila pokretanje štrajka u srijedu u 7 sati.

Štrajk će se organizirati u bolničkom sustavu do ispunjenja zahtjeva, a sindikalni čelnici ustvrdili su da će se odazvati 70 posto medicinskog osoblja, odnosno 46.000 bolničkih liječnika i medicinskih sestara iz cijele Hrvatske.

Sindikati traže prava koja su liječnici i sestre imali u poništenom kolektivnom ugovoru, sklopljenom s bivšim ministrom Darkom Milinovićem na kraju njegova mandata. Taj je ugovor, iz proceduralnih razloga, poništio sud u lipnju ove godine.

Nakon toga su, tvrde sindikati, plaće liječnika i medicinskih sestara smanjene za oko 30 posto, a prekovremeni sati ne plaćaju se u skladu s hrvatskim i europskim zakonima.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić više je puta opovrgnuo te podatke ustvrdivši da su medicinskim sestrama osnovne plaće smanjene za 150 do 300 kuna, a liječnicima do 400 kuna. Slaže se da su potrebne dorade privremenog kolektivnog ugovora, ali kroz kolektivne pregovore a ne ucjenom štrajkom.

Čelnici sindikata liječnika i sestara prekinuli su u kolovozu pregovore s Vladom i pokrenuli prvi postupak mirenja, koji je 26. kolovoza neuspješno završio. Pregovore su prekinuli tvrdeći da im Vlada, nudeći na potpisivanje kolektivni ugovor koji je zaključila sa Samostalnim sindikatom zdravstva i socijalne skrbi, uskraćuje prava te nanosi štetu liječnicima i medicinskim sestrama.

Sadašnji privremeni kolektivni ugovor, koji je s Vladom 5. srpnja potpisao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, vrijedi do 5. listopada, s produženom primjenom do 5. siječnja 2014.

Pregovori o sklapanju novog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pokrenuti su ovoga ljeta, nakon što je Županijski sud u Zagrebu u lipnju potvrdio prvostupanjsku presudu Općinskog suda te ništetnim proglasio Kolektivni ugovor iz 2011.

Taj je ugovor dospio na sud jer je Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi tužio državu zbog sumnje da pregovori s tadašnjim ministrom Darkom Milinovićem nisu vođeni u dobroj vjeri. Sporni ugovor potpisan je 27. listopada 2011., a u cijelosti se počeo primjenjivati 1. siječnja ove godine.

Za Vladu su najsporniji dio poništenog ugovora bile odredbe o dodacima na plaće, odnosno obračunu dežurstava i pripravnosti. Po tom kolektivnom ugovoru, iznosi za dežurstva i pripravnosti znatno su povećani, što je državni proračun godišnje trebalo dodatno stajati 840 milijuna kuna.