Poštu još nisu ni privatizirali, a već najavljuju nacionalizaciju

Autor: Darko Bičak , 13. rujan 2013. u 19:00
Royal Mail je najstarija poštanska služba na svijetu/REUTERS

Čelnik oporbenih laburista Ed Miliband poručio je kako će Royal Mail renacionalizirati nakon izbora iduće godine.

Iako se o tome raspravlja od početka 1990-ih, ovog tjedna je donesena i konačna odluka o privatizaciji Britanskih pošta (Royal Mail). Prema prijedlogu koji je predstavila britanska Vlada, za sada još nije određeno koliko bi se točno udjela stavilo na tržište i kojom dinamikom, no to bi moglo doseći u konačnici i 90 posto udjela u Pošti, dok bi 10 posto dionica bilo podjeljeno zaposlenicima. 

 

30miljuna

funti bio je neto prihod Britanskih pošti tijekom 2012. fiskalne godine

Cijena tri milijarde funti
To će biti najveća privatizacija na Otoku u proteklih nekoliko desetljeća, još od ere Margareth Thatcher. Očekuje se da bi privatizacija mogla biti provedena već u narednih nekoliko tjedana. Konzervativna vlada premijera Davida Camerona je tijekom 2011. dala obrise modela privatizacije koja bi državi trebala donijeti dvije do tri milijarde funti (2,4-3,6 milijardi eura). Tome se, naravno, protive sindikati i zaposlenici, njih više od 150 tisuća, te najavlju referendum oko privatizacije i garancije o očuvanju radnih mjesta i visini plaća u slučaju privatizacije. Ukoliko bi ishod referenduma bio negativna, izvjesno je da bi prije Božića, kada se tradicionalno šalju stotine milijuna čestitki, britanski poštari mogli krenuti u štrajk. Privatizacija Royal Maila je i vruće političko pitanje. Naime, potporu sindikatima koji se protive privatizaciji, dala je Laburistička stranka (politička opcija bivšeg premijera Tonya Blaira).  

Njezin aktulani čelnik Ed Miliband kazao je za britanske medije da prodaja Royal Maila nije u javnom intereseu te da joj se on protivi. Štoviše, ukoliko Cameronova Vlada provede privatiizaciju, Miliband najavljuje da će Pošta biti jedno od ključnih pitanja kampanje za parlamentarne izbore naredne godine te da će njegova nova Vlada izvršiti ponovnu nacionalizaciju poštanske službe i to već tijekom 2014. godine. S obzirom na polički poraz koji je David Cameron doživio u britanskom parlamentu prošlog tjedna, kada su zastupnici na krilima javnog mnijenja odbili njegov zahtjev da se izglasa vojna intervencija protiv Sirije, biti će zanimljivo vidjeti što će se događati s nečim što je običnim Britancima puno bliže i važnije – poštanskom službom. Naime, iako su konzervativne vlade u proteklih 20-ak godina imale intenciju privatizirati Poštu, čak četiri puta su bile pokrenute inicijative za njezinu pretvorbu, do toga nije nikada došlo jer je bilo neslaganja u samoj parlamentarnoj većini oko reakcije javnosti na taj nepopularan potez.

 

10posto

udjela u Royal Mailu će putem dionica Vlada podijeliti radnicima

Rast dobiti
Royal Mail je najstarija poštanska služba, u današnjem smislu riječi, u svijetu. Osnovao ju je 1516. godine kontroverzni kralj Henrik VIII, u povijesti poznatiji po odvajanju Engleske od Katoličke crkve i po svojih šest žena, od kojih je pet njih dao pogubiti. Danas je Britanska pošta golemo poduzeće koje je 2011. imalo 176 tisuća zaposlenih, a do kraja ove godine bi se njihov broj mogao spustiti na 125 tisuća. Sindikati se protive masovnim otpuštanjima, a postoji strah da bi u slučaju privatizacije radna snaga mogla biti doslovce desetkovana. Ova, još uvijek javna, tvrtka ima godišnji prihod od oko devet milijardi funti (10,7 milijardi eura), a nakon višegodišnjih gubitaka u prošlom deseljeću, u zadnje vrijeme posluje pozitivno.

Dobit za 2012. iznosila je 300 milijuna funti (357 milijuna eura). No, usprkos dobrim poslovnim rezultatima, u Vladi smatraju da kompaniji treba svježi kapital kako bi se mogla nositi s konkurencijom na tržištu. Velika Britanija je jedna od prvih europskih zemalja koja je potpuno liberalizirala svoje tržište poštanskih usluga, a također se radi o zemlji u kojoj su privatne kurirske službe uzele najveći dio tržišnog kolača. Procjenjuje se da dana na Royal Mail otpada svega 50-ak posto tržišta pošiljki do 50 grama – pisama, dopisnica i sl.  Za razliku od Britanije, u Njemačkoj nacionalna poštanska služba drži 89,6 posto tržišta dostave pisama, u Španjolskoj 88, Švedskoj 89, Irskoj 95, a u Austriji čak 99 posto tržišta. 

Hrvatski primjer
Hrvatska, koja je ulaskom u Europsku uniju u srpnju ove godine morala liberalizirati svoje tržište imala je početkom ove godine udjel Hrvatske pošte od 66 posto. U konkretnim brojkama to znači da Hrvatska pošta trenutno isporuči oko 130 milijuna pisama na godinu, a u odnosu na 210 milijuna u 2008. kada je na HP otpadalo 88 posto tržišnog kolača u distribuciji pošiljki do 50 grama u Hrvatskoj. 

Komentari (1)
Pogledajte sve

Eto prilike za naše ekonomske stručnjake da se zaposle u UK kao konzultanti i da pokažu Englezima kako se uništava institucija privatnog vlasništva

New Report

Close