Slovenska građevinska industrija u lipnju je ostvarila rast od 10,5 posto, što je ujedno i najveći rast među svim državama Europske unije.

Pritom treba naglasiti da je slovenska građevinska operativa na koljenima i da je baza rasta bila prilično niska, budući da je nakon ulaska te zemlje u EU inozemna, a posebno austrijska konkurencija, pomela većinu domaćih tvrtki. To međutim, ne znači da najnoviji podaci o rastu nisu impresivni, budući da niti ostale zemlje bivše Jugoslavije ne stoje mnogo bolje kada je u pitanju građevina. BiH mediji puni su napisa o nepodnošljivoj lakoći gubljenja inozemnih poslova domaćih građevinara.

Narudžbe bosansko-hercegovačkih poduzeća u inozemstvu u drugom kvartalu bile su 79 posto manje nego u prethodnom kvartalu. Tamošnji građevinari polovicu poslova u inozemstvu odrađuju u Africi, a drugu u europskim zemljama. Građevinska poduzeća žale se na financijski slabu državu koja za razliku od inozemne konkurencije nije u stanju financijski pomoći izvoznim poslovima. Jednako se već dulje vrijeme žale i u Hrvatskoj gdje su prema posljednjim podacima, građevinski radovi u ožujku ove godine pali 2,3 posto na godišnjoj razini, čime je nastavljen kontinuitet pada. Domaći građevinari pokušavaju se uzdati u Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, ali je i to nedovoljno pa su mnoge građevinske kompanije završile u predstečajnim nagodbama, poput Instituta IGH, Konstruktor-inženjeringa, Industrogradnje ili Dalekovoda.

Podataka za Hrvatsku nema u Eurostatovim tablicama gdje stoji objašnjenje kako Hrvatska ne mora davati mjesečne podatke. Jednako su na državu ljuti i građevinari u susjednoj Srbiji gdje su zaprijetili da će prestati plaćati porez te najavili organiziranje prosvjeda zaposlenika zbog katastrofalnog stanja u srpskom građevinarstvu. Ljuti su na neaktivnost države na rješavanju velikih problema u građevinarstvu u kojoj je visoki postotak sive ekonomije. Iz navedenog je jasno je da su problemi građevine u regiji preduboki i da je teško očekivati da će ih bilo koja država uspjeti sama riješiti.