Nakon što je europski povjerenik Oli Rehn 29. kolovoza drugi put upozorio Sloveniju da u zamjenu za produljenje roka za smanjenje prekomjernog deficita mora ubrzati strukturne reforme, premijerka Alenka Bratušek najavila je novi paket reformi do 25. rujna. Osim prema Sloveniji, packe su upućene i Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Belgiji, kojima je u svibnju ove godine Komisija dala određene ustupke uz uvjet da se reformiraju, piše Večernji list.
Hrvatska će još kratko vrijeme biti pošteđena prigovora te vrste, a naš dan D mogao bi biti 22. listopada, kada se očekuje objava takozvanog fiskalnog izvješća, podataka o proračunskom manjku i javnom dugu. Njihova će visina odrediti brzinu i težinu prilagodbe k poželjnom manjku od 3 posto BDP-a i javnom dugu od 60 posto. – To je polazna točka fiskalne konsolidacije u nekoliko idućih godina, koja će se i formalno regulirati između Vlade i Europske komisije kroz proceduru prekomjernog deficita – kazao je nedavno potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavljujući reforme koje bi trebale zahvatiti i rashodnu stranu proračuna.
Sudeći po tome što je ministar financija Slavko Linić jučer pred izvoznicima u Dubrovniku kazao – “da je 200 milijardi kuna javnog duga zločin javne potrošnje” – idućih se tjedana mogu očekivati svakakvi potezi, piše Večernjak. – U školstvu će raditi samo oni koji su potrebni, smanjit će se i izdvojiti administracija, javna uprava bit će racionalizirana, a u zdravstvu će osim administracije poraditi i na racionalizaciji broja bolnica i odjela. Socijala ide u krive ruke. Koriste je oni koji rade na crno, švercaju i primaju socijalnu pomoć ne zato što ne rade, već zato što nisu prijavljeni – kazao je Linić, kojemu će, usprkos njegovoj gorljivost i agilnosti, proračun krojiti Oli Rehn, a ne on sam jer će, ulaskom u proceduru prekomjernog deficita, Hrvatska izgubiti fiskalni suverenitet, piše list.
Prema objašnjenju HNB-a, procedura prekomjernog deficita pokreće se za svaku članicu EU čiji je manjak opće države nominalno veći od 3%. Po njihovoj procjeni manjak (ESA 95) opće države u 2013. mogao bi iznositi 4,8% procijenjenog BDP-a, što je za jedan postotni bod više nego u 2012.
Cijeli tekst pročitajte ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kočijaši nikada nisu znali s ničim drugim gospodariti osim s konjima.
Tako je to bilo i bit će!
Dobro dosli u EU, nasu novu Domaju.
200 milijardi kuna javnog duga je zločin javne potrošnje …a kako ćemo onda nazvati 200 milijardi kuna godišnjih poreznih i paraporeznih nameta hrvatskim poreznim obveznicima i građanima pod prijetnjom ovrhe na cjelokupnoj imovini… genocid ???
o hvala bogu konačno.krpelji hebite se .
Uključite se u raspravu