Hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić ustvrdio je u posljednjem pismu potpredsjednici Europske komisije Viviane Reding kako je iznenađen najavama da će predložiti aktiviranje "zaštitnih mjera" iz hrvatskog pristupnog ugovora Uniji zbog zakona kojim se primjena Europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine počinjene poslije kolovoza 2002.

Miljenić smatra da bi se tzv. zaštitne mjere iz 39. članka Ugovora o pristupanju mogle primijeniti samo ako dođe do "ozbiljnih nedostaka u prenošenju ili stanju provedbe acquisa".

"U konkretnom slučaju, Republika Hrvatska, ne samo da izvršava Europski uhidbeni nalog, već je preuzela obvezu uskladiti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Štoviše, uputili smo Vam i jasno definiran vremenski redoslijed u kojem će se zakonske izmjene izraditi, donijeti u Saboru i stupiti na snagu. Dakle, u svrhu usklađenja s acquisom, poduzeli smo sve radnje koje smo smatrali potrebnim ali i koje ste Vi od nas tražili", ističe Miljenić.

Smatra i da osim ovoga postoji i jedno puno značajnije pitanje vezano uz najavu mogućnosti primjene članka 39. pristupnog ugovora, a tiče se različitog tretmana država članica u identičnim pravnim situacijama.

"Kao što Vam je poznato, dvije države članice, Slovenija i Češka su također bile unijele vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u svojim pristupnim pregovorima. Ugovor o pristupanju za te dvije države je u zaštitnoj odredbi, dakle u članku 39. identičan onom u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji", navodi u pismu.

Podsjeća i da su obje zemlje uvele vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga 2004. "Republika Slovenija provela je usklađenje s acquisom u listopadu 2007. godine koje je stupilo na snagu u veljači 2008. godine. Češka Republika izvršila je zakonsku promjenu u svrhu usklađenja tek u ožujku 2013. godine, s tim da ta promjena stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine".

Komisija je, podsjeća, za primjenu zaštitne odredbe iz njihovih pristupnih ugovora imala trogodišnju nadležnost i ovlasti prema tim državama članicama, kakve danas ima u odnosu na Hrvatsku, ali nije primijenila zaštitnu odredbu iako se neusklađenost kod Slovenije protezala više od tri godine, a kod Češke gotovo deset godina.

"Polazeći od načela jednakog pristupa državama članicama i vjerodostojnosti Komisije, jedini logični zaključak zašto Komisija nije aktivirala odredbu članka 39. Ugovora o pristupanju u slučaju Slovenije i Češke, jest da nije bilo ozbiljnih nedostataka prenošenja pravne stečevine. Stoga je jasno da u slučaju Republike Hrvatske također nema ozbiljnih nedostataka u prenošenju pravne stečevine", ističe Miljenić.

"Zbog svega navedenog žalimo zbog Vaše namjere da Komisiji predloži razmatranje aktiviranja članka 39. Ugovora o pristupanju, osobito u svjetlu hrvatske odluke o žurnoj promjeni sporne odredbe Zakona, definiranju jasnih rokova u kojima će to biti napravljeno te očito različitog postupanja prema državama članicama. Takav stav ne možemo smatrati pravičnim, zaključio je Miljenić.