Antunović u Centar banci izgubio novac iz Plinacra

Autor: Ante Pavić , 06. rujan 2013. u 19:00
Mladen Antunović/ Slavko Midžor/PIXSELL

Tvrtka koju vodi bivši šef Plinacra Mladen Antunović novac će moći potraživati kroz stečajni postupak, ali uz vrlo slabe šanse povrata značajnijeg dijela depozita.

Poduzeće LNG Hrvatska u suvlasništvu Plinacra i Hrvatske elektroprivrede jedan je od najvećih gubitnika u procesu propasti Centar banke. Kako Poslovni dnevnik doznaje, tom je poduzeću u sefovima Centar banke ostalo sedam milijuna kuna depozita koje će sada moći potraživati samo u stečajnom postupku.

 

10kuna

kuna prihoda imala je LNG Hrvatska prošle godine. Novac iz depozita dobila je kroz dokapitalizaciju

S obzirom na dosadašnja iskustva sa stečajevima i naplate iz stečajne imovine, ali i imovinske situacije Centar banke, nije teško pretpostaviti da nikada neće povratiti puni iznos. Kako i stoji na stranicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, deponenti imaju pravo na obeštećenje do maksimalnih 100 tisuća eura, što je gotovo tek desetina iznosa koju je LNG Hrvatska ostavio u Centar banci. Iako je Matej Zovkić, zamjenik predsjednika Uprave LNG Hrvatske, u telefonskom razgovoru obećao da će odgovoriti na pitanja pismenim putem, čini se da se predomislio pa na na mail Poslovnog dnevnika do zaključenja broja nisu došli nikakvi odgovori, a Zovkić je u međuvremenu izgubio volju za javljanjem na mobitel.

LNG Hrvatska je prema dostupnim podacima iz sudskog registra prošlu godinu završio s 10,6 tisuće kuna prihoda i 861,1 tisuća kuna gubitka. Tada je, prema podacima Poslovne Hrvatske, imao jednog zaposlenog. Danas se zna da ima troje zaposlenih – Mladena Antunovića kao direktora, Mateja Zovkića kao njegovog zamjenika te Juricu Meduna, nekadašnjeg direktora, a danas tehničkog direktora. Stoga se postavlja pitanje odakle toliki novac na računu Centar banke kada su prihodi bili ispod milijun kuna. Odgovor leži u dokapitalizacijama i smanjivanjima kapitala. Temeljni kapital LNG Hrvatske krajem prošle godine je  povećan sa 1,7 milijuna kuna na 24,3 milijuna kuna, što je usprkos polovičnom vlasništvu u cijelosti uplatio Plinacro. I nakon te dokapitalizacije omjer vlasništva između HEP-a i Plinacra ostao je isti. Kapital nije dugo ostao tako visok pa je već nakon pola godine zbog HEP-ovog stopostotnog preuzimanja donesena odluka o smanjivanju kapitala za isti iznos koji je samo šest mjeseci prije bio uplaćen na račun LNG Hrvatske.

Sav je taj novac nakon smanjivanja kapitala trebao ići natrag na Plinacrov račun, ali je katastrofa s Centar bankom dovela u pitanje i taj povrat. Naime, novac je trebao biti vraćen na Plinacroove račune tri mjeseca nakon odluke o smanjivanju kapitala, dakle negdje krajem rujna. Neserća je u tome da su računi Centar banke zatvoreni samo mjesec dana prije nego je trebao dobiti natrag svoj novac. Ostatak novca koji će biti vraćen Plinacrou na računima je drugih banaka, ali je sada sigurno da neće uspjeti povratiti novac koji je deponiran u Centar banci i s kojom, kako su nam kazali u Plinacrou, to poduzeće nije poslovalo u trenutku njezinog kraha. Tvrtka Plinacro nema niti jedan depozit u Centar banci. U dijelu vlasništva nad zajedničkom tvrtkom LNG Hrvatska Plinacro je ravnopravni partner sa tvrtkom HEP te, sukladno navedenome, nismo ovlašteni davati izjave u ime tvrtke LNG Hrvatska . Sve odluke koje se odnose na poslovanje navedene tvrtke, a koje su u ingerenciji Skupštine, bit će donesene zajednički", odgovorili su iz Plinacra. 

 

23,5milijuna

eura potrebno je samo za otkup zemljišta za gradnju LNG terminala u Omišlju

Politički projekt
LNG Hrvatska je osnovan 2010. godini i u njega je prema prvotnim planovima trebala ući i Ina, ali je naftna kompanija kasnije odlučila da će se povući iz projekta. Tvrtka je osnovana kako bi zastupala interese države i sudjelovala u izgradnji terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku. U projeku LNG Adria je trebala sudjelovati s 11 posto vlasništva, ali već teče treća godina da se ništa od toga nije ispunilo. Osim toga,  Plinacro je do 1. srpnja i formalno morao izaći iz suvlasništva LNG Hrvatska jer bi se u slučaju njegovog ostanka, sukladno  hrvatskim propisima i Direktivama EU, mogao pojaviti problem certificiranja.

Stoga je HEP trebao postati 100-postotni vlasnik, ali njegovo formalno preuzimanje još uvijek nije završeno, što su potvrdili i u samom HEP-u. U toj tvrtki koja nema pretjeranog iskustva u skladištenju i distribuciji ukapljenog plina, nemaju niti pretjerane želje da od Hypo banke po cijeni od 23,5 milijuna eura otkupe zemljište za gradnju LNG-a. LNG Hrvatska stoga je prije svega politički projekt koji je u jednom trenutku počeo zapinjati, a najnovija komplikacija sa zarobljenim novcem u propaloj banci neće biti nimalo ugodna za sve njegove aktere. 

Iz Plinacra otišao u ožujku
Za predsjednika LNG Hrvatska u srpnju ove godine imenovan je Mladen Antunović koji je prethodno bio predsjednik Uprave Plinacra, mjesto na koje je došao nakon dolaska Ivana Vrdoljaka za ministra gospodarstva. Ostavku na mjesto prvog čovjeka Plinacroa podnio je u ožujku ove godine, što je ministar Vrdoljak pravdao lošim investicijskim rezultatima i nehomogenom upravom. To, međutim, nije bila zapreka da Antunović postane savjetnik novog predsjednika Uprave Plinacroa Marina Zovka, a potom i da postane prvi čovjek LNG Hrvatska koji je imao nesreću da je dio novca svojeg suvlasnika stavio u krivu banku. 

Komentari (8)
Pogledajte sve

Zbog radi para miami. Svasta se u nas radi zbog para.
http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=934

Zašto FINA ima uopće sefove …???? Nije banka, nije novčarska institucija za
poslovanje s građanima i pravnim osobama…? Kako to da iznajmljuje i naplaćuje
korištenje sefa?

Ovisi od banke do banke.U Fini konkretno u sefu mozes drzat i novac i stajski gnoj i sve sto zelis jer oni ne ulaze u sadrzaj.U PBZu i Hypu ne. Prostor sefa je u svim bankama pokriven kamerama u cijelosti osim u prostoru u kojem kad si izvadio svoj sef ides iz njega vadit sto ti treba. U tom dijelu vlada diskrecija i taj dio nije pokriven kamerama.Brave su uglavnom kombinacija elektronicke i mehanicke.Znaci otvaranje elektronicke putem npr pina i otiska prsta te nakon toga mehanicko kljucem.

Frankie , to si dobro primjetio. NOvac je bio u sefu? Pa, sefovi nemaju
veze s propašću…..ipak, u sefu, se po Ugovoru, ne bi trebao stavljati novac..
što je kontradiktorno s praksom. Možeš staviti i taj papir, ali ga moraš staviti
na popis -sadržaj sefa-.. a ako ga ne staviš / zatajiš ga/ onda ga niti nema,dok nestane, jer kamera nema u tom dijelu banke ..samo n ulazu…?!
Nikad nitko nije napisao članak o sefovima u bankama. Zanimljivo.

New Report

Close