Centar banka će po svoj prilici uskoro završiti u stečaju čime će se neslavno okončati prilično ustrajni pokušaji njezina spašavanja unatrag gotovo dvije godine. Nije pomoglo ni to što je pritom imala i podršku države, što kroz 50-ak milijuna kuna državnog novca uloženog putem fonda Alternative FGS, što kroz pokroviteljstvo u pokušaju konsolidacije nekoliko malih banaka u problemima. Kao i obično, sad je vrijeme međusobnih optuživanja, nabacivanja blatom i iznošenja prljavog rublja.

• Stečaj Centar banke veći od Credo banke, ali porezne obveznike ne bi trebao koštati ništa

No, mnogi su već otprije bili sumnjičavi prema tezi da je motiv Vlade u uključivanje u tu misiju bio isključivo strah od toga da se u kratko vrijeme nakon propasti Credo banke dogodi još koja slična i tako nesrazmjerno veličini samih banaka poljulja povjerenje štediša i stabilnost banaka. Nije da to nije razumljiva briga i za državnu vlast, ali slučaj Centar banke cijelo to vrijeme prate snažne političke konotacije, u prvom redu kroz povezanost bivšeg većinskog vlasnika Dragutina Biondića s bivšim prvim potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem. Zbog toga su se u neko doba i napori u spašavanju te privatne banke s manje od 0,4 posto tržišnog udjela počeli  interpretirali i kao spašavanje Coninga, a s vremenom se nanizalo dosta kontroverznih poveznica kojima se to potkrjepljivalo. No, ispod medijskih radara ostala je jedna od, blago rečeno, suspektnih epizoda u toj sagi, koja uvelike objašnjava i Čačićeve istupe uoči izbora potkraj 2011. kad se založio za novu, "aktivnu monetarnu politiku u kojoj se novac otpušta za financiranje projekata". Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, samo koji mjesec kasnije na tom je tragu otprilike bila i platforma na kojoj se temeljila inicijativa za povezivanje pet malih banaka (u tom krugu bile su Karlovačka, Vaba, Kovanica te Nava banka).

Predvodila ju je upravo Centar banka kojoj je bila namijenjena i centralna uloga u 'grozdu banaka', iako svojom kondicijom i stanjem likvidnosti već u to doba (ožujak 2012.) ona nije baš bila najčvršći stup. Ideja je bila da se, za početak, u prvom koraku tih pet banaka spoji u jednu, njezine dionice zamjenski dodijele dioničarima banaka sastavnica (premda uz formulu koja se nije svidjela svim nesuđenim partnerima). Budući da se samim spajanjem ne bi riješilo pitanje nedostatnog kapitala – pri čemu se procjenjivalo se da bi ga trebalo barem pola milijarde kuna – kao drugi korak plan je bio da država izda obveznice koje bi potom zamijenila za  dionice nove banke, a kako ni time još nema svježeg novca za banku, zamisao nastala u radionici koju je koordinirao Čačić bila je da taj problem riješi – središnja banka (!) tako što bi na sekundarnom tržištu kupila obveznice. Nije baš najdoslovnije projektno financiranje, ali je de facto plan bio da HNB tiskanjem novca asistira u toj operaciji.

Kako doznajemo iz dobro upućenih izvora, model je zgotovljen nešto kasnije u proljeće prošle godine te ga je na sastanku kojemu su nazočili najviši predstavnici uključenih strana tadašnji predsjednik Uprave Centar banke Ivo Markotić predstavio kao usuglašen od strane ključnih aktera. Na tom je sastanku, među ostalima, bio i bivši guverner Željko Rohatinski koji je, međutim, glatko odbacio plan tvrdeći da, što se tiče HNB-a, ništa nije usuglašeno, jer je plan HNB-u potpuno neprihvatljiv. Kako se to odvijalo nedugo prije isteka mandata, to je prema nekim tvrdnjama bio i ključni trenutak razlaza s premijerom Zoranom Milanovićem. Tko se za vrijeme razrađivanja plana usuglašavao u ime pojedinih strana, ostalo je nepoznanica. Je li to npr. sa strane HNB-a bio tadašnji viceguverner za superviziju banaka Davor Holjevac, koji je u televizijskom nabrajanju četiriju banaka u problemima i pod pojačanim nadzorom HNB-a neposredno nakon propasti Credo banke propustio navesti Centar banku? Je li u traženju 'suglasnosti' Vlade za operaciju s obveznicama Čačić preskočio ministra financija Slavka Linića i izravno premijera Milanovića uvjerio da je to lukrativna ideja vrijedna angažiranja države, čak i ako to znači iskorak u 'nekonvencionalne metode'?

O tome se danas nikome ne govori. Plan je ionako propao. Čačića, razumljivo, nismo mogli pitati za komentar, Rohatinski je ostao nedostupan, a na naš upit o toj inicijativi nismo dobili odgovor ni iz Ministarstva financija. No, iz komentara Ministarstva financija na ovotjedni HNB-ov prijedlog za pokretanje stečaja Centar banke proizlazi da je jedina inicijativa konsolidacije malih banaka iza koje ministarstvo stoji ona koja je pokrenuta u (kasnu) jesen lani, i koja je u ulozi investitora koji će se pobrinuti za dokapitalizaciju i stabilizaciju predviđala Državnu agenciju za sanaciju banaka osiguranje štedih uloga. I taj se pokušaj i prije negoli je ušao u fazu konkretizacije raspao, a kako kažu u Ministarstvu, prve su iz njega iskočile upravo dvije banke koje kontrolira Alternative FGS – Centar i Vaba. Ispada, dakle, da su sve kombinacije prije te inicijative bile posve neformalne i valjda tek međubankarske. Sumnje ipak ostaju. Kao što i dalje intrigira i činjenica da je upravo češka J&T banka, koja se nedavno pojavila kao zadnja opcija za kapitalnu injekciju banci, svojedobno za Mol tajno (putem ciparske veze) kupovala dionice Ine. I kao što su medije otprije intrigirali Čačićev mali vlasnički udjel u banci, jamstvo banke za pozajmicu državnog Croatia osiguranja njegovu Coningu, 'pridobivanje' depozita nekolicine državnih tvrtki koje su nakon izborne pobjede došle pod kontrolu HNS-a. 

Poslovanje Centar banke 2011.-2013.

lipanj 2011.
Aktiva 1,82 mlrd.kn
Dobit prije poreza -5,25 mil. kn
Jamstveni kapital 188 mil. kn
Stopa adekvatnosti kapitala 13,11%

lipanj 2012.
Aktiva 1,60 mlrd.kn
Dobit prije poreza -42,4 mil.kn
Jamstveni kapital 288 mil.kn
Stopa adekvatnosti kapitala 15,5%

lipanj 2013.
Aktiva 1,40 mlrd.kn
Dobit prije poreza -66,4
Jamstveni kapital 180 mil.kn
Stopa adekvatnosti kapitala 9,80%

kraj 2011.
Aktiva 1,60 mlrd.kn
Dobit prije poreza 3,28 mil.kn
Jamstveni kapital 233 mil.kn
Stopa adekvatnosti kapitala 13,11%

kraj 2012.
Aktiva 1,57 mlrd.kn
Dobit prije poreza -76,2 mil.kn
Jamstveni kapital 259 mil.kn
Stopa adekvatnosti kapitala 14,1%

srpanj 2013.
Stopa adekvatnosti kapitala negativna