Zemljišnoknjižni postupak pokreće se na temelju prijedloga stranke, odnosno u slučaju kad neki drugi sud ili drugo tijelo u granicama svoje nadležnosti dostavi zemljišnoknjižnom sudu rješenje kojim se određuje zemljišnoknjižni upis (uknjižba, predbilježba ili zabilježba), odnosno u slučaju kad katastar dostavi nadležnom zemljišnoknjižnom sudu prijavni list kojim se provode promjene glede lista A zemljišne knjige.
Nakon što zemljišnoknjižni sud zaprimi prijedlog za upis, osnovna je obveza zemljišnoknjižnog suda da stavi plombu, u smislu odredbe članka 98. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama (u nastavku teksta: ZZK), i to u onom zemljišnoknjižnom ulošku na koji se odnosi prijedlog za upis. Plomba se, u smislu odredbe članka 98. stavak 1. ZZK-a, stavlja na mjesto gdje bi u zemljišnoknjižnom ulošku trebalo provesti upis, i to odmah nakon primitka prijedloga. Plomba čini vidljivim dan i vrijeme kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis, te broj dnevnika zemljišnoknjižnih podnesaka pod kojim je zaprimljen prijedlog (broj dnevnika). Plomba se po službenoj dužnosti briše kad se upis provede ili kad se unese zabilježba odbijanja prijedloga za upis. Prema stavku 2. istog članka, za štetu koja nastane primjenom pravila o zaštiti povjerenja u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga zbog nepravodobnog unošenja plombe, objektivno odgovara RH.
Plomba će se upisati i u slučaju kad je drugi sud ili tijelo pred kojim je postupak pokrenut, a u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišnu knjigu, dostavio zemljišnoknjižnom sudu podnesak kojim je pokrenut postupak ili ako takav podnesak, s potvrdom da je predan sudu ili tijelu na rješavanje, podnese stranka koja je postupak pokrenula (čl. 57. st. 1. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova).Stoga bi odgovor na pitanje bio da će zemljišnoknjižni sud u povodu dostavljenog prijedloga predlagatelja staviti plombu u zemljišnoknjižni uložak na koji se odnosi prijedlog za ovrhu, te ne će donositi nikakvo posebno rješenje o tome. U tom ulošku plomba će čuvati red prvenstva dok nadležno tijelo ili sud, u konkretnom slučaju ovršni sud, ne donese rješenje o ovrsi ili ne odbije prijedlog za ovrhu. Učinak stavljene plombe je u očuvanja reda prvenstva.
Tko izabire dobavljača leasinga
Želimo nabaviti automobil putem leasinga. Možemo li mi odrediti dobavljača ili ga mora odrediti trgovačko društvo s kojim ćemo sklopiti ugovor o leasingu?
Prema članku 35. Zakona o leasingu (ZL), ugovorom o leasingu obvezuje se davatelj lesinga pribaviti objekt leasinga (pokretna ili nepokretna stvar u skladu s propisima koji uređuju vlasništvo, odnosno druga stvarna prava) od dobavljača objekta leasinga i primatelju leasinga odobriti pravo korištenja tog objekta leasinga na određeno razdoblje, a on se obvezuje plaćati mu za to određenu naknadu. Prema stavku 2. toga članka, primatelj leasinga određuje objekt leasinga i dobavljača tog leasinga. Odredba članka 36. ZL-a, koja propisuje sadržaj i oblik ugovora o leasingu, ne propisuje da ugovor mora sadržavati i uglavak o tome tko je dobavljač objekta leasinga, ali se u članku 40. stavak 1. ZL ponovno određuje da je davatelj leasinga dužan, prema zahtjevu primatelja leasinga, pribaviti objekt leasinga od dobavljača objekta leasinga kojeg je odredio primatelj leasinga. Iz navedenih odredaba jasno proizlazi da dobavljača objekta leasin dobavljača leasinga ga određuje primatelj leasinga, kao što određuje i objekt leasinga.
Međutim, u članku 51. ZL, kojim se propisuje solidarna odgovornost davatelja leasinga i dobavljača objekta leasinga, propisana je mogućnost da i davatelj leasinga odabere dobavljača leasinga. Naime, tom je odredbom propisano da davatelj leasinga odgovara solidarno s dobavljačem objekta leasinga primatelju leasinga ako objekt leasinga nije isporučen primatelju leasinga, ako je isporučen sa zakašnjenjem ili ako objekt leasinga ima materijalnih nedostataka, ali samo ako je izabrao dobavljača leasinga.Dakle, dobavljača leasinga će prema Zakonu odabrati primatelj leasinga, ali se davatelj i primatelj leasinga mogu sporazumjeti da dobavljača objekta leasinga odredi davatelj leasinga u kojem će slučaju postojati i njegova odgovornost za isporuku objekta leasinga i materijalne nedostatke objekta leasinga, za što on inače ne odgovara.
Odgovara: Vanja Vargec, dipl. iur
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu