Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić ocijenio je za Hinu da bruto domaći proizvod pada zbog izostanka ekonomske politike koja bi poticala i razvijala proizvodnju.
"Statistički, pad BDP-a u drugom kvartalu od 0,7 posto na godišnjoj razini, rezultat je prije svega pada proizvodnje i usluga o kojima najviše ovisi BDP u tom razdoblju, jer nema znatnijeg utjecaja turizma i poljoprivrede. No, negativna kretanja u gospodarstvu zapravo su posljedica izostanka aktivne Vladine ekonomske politike poticanja proizvodnog gospodarstva", kazao je Jurčić, nakon što je Državni zavod za statistiku izvijestio da je u drugom kvartalu BDP pao za 0,7 posto, što je manje nego u prvom tromjesečju, kada je potonuo 1,5 posto.
Jurčić smatra da Vlada dizanjem poreza i cijene energenata čini upravo suprotno, a to se vidi u padu proizvodnje i stagnantnim ekonomskim odnosima s inozemstvom.
"Stoga je pad BDP-a isključivo efekt tekuće ekonomske politike", kaže Jurčić.
Pritom napominje da je uvođenje porezne discipline neupitna mjera ekonomske politike, koju međutim moraju pratiti aktivnosti drugih Vladinih resora. No, to je, kaže Jurčić, izostalo.
Zamoljen za komentar istupa potpredsjednika vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a Branka Grčića koji primjećuje povoljan utjecaj svih sastavnica BDP-a na rezultat drugog kvartala, osim uvoza, Jurčić kaže da Vlada ne treba tumačiti statistiku, nego poduzimati mjere.
"Oni 'vjeruju' i 'očekuju', a nemaju mjere za rast", kaže Jurčič i preporuča Vladi da bude kreator, a ne statističar i promatrač.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kruno Jurcic
@Marx
Slažem se.
Cijelo vrijeme se govori o prodaji državnih udjela u firmama dok zapravo sama prodaja bez kupca ne znaci nista.
Recimo HPB. Glavniklijenti HPB-a su umirovljenici, branitelji itd – dakle svi ovisni o sposobnosti države da namakne sredstva da bi isplatila te mirovine.
Država ima sve manju sposobnost zadužiti se uz iole razumne kamate dok su porezi i sada prešli optimalu krivulju gdje se volumen gospodarstva povećava a da porezi uspijevaju naći maximum novca kojeg mogu povuci.
Dakle, prodaja banke koja ima slabu strukturu klijenata i ovisna je o državnoj politici implicitno.
Tko bi i zašto to kupio?
Hrvatska naspram Slovačke ima tek 2800USD izvoza per capita dok Slovačka ima 14000USD per capita izvoza.
Naravno, pola i to slabog izvoza ide preko turizma. Dakle naš “velebajni turizam” donosi 1/10 Slovačkog izvoza.
Pod hitno moramo restrukturirati gosp politiku.
Jedan od bitnih uzroka je i totalno promašeno investiranje. Kada se na primjer u Hrvatskoj i Portugalu investira u autoceste umjesto u obrazovanje (školski sistem), modernizaciju infrastrukture, povećanje mizerne konkurentnosti itd., onda BDP mora padati. Da bi autoput bio isplativ, njime treba svaki dan proći između 10.000 i 12.000 automobila. Zato je ideja tzv. “monetizacije” naših autocesta iluzija – nitko neće htjeti unajmiti nerentabilne autoceste.
Hrvatska ima svega 40% BDP-a po stanovniku prosjeka EU (po paritetu tekućh cijena); ili 60% na temelju pariteta kupovne moći (zbog precijenjene kune).
U poljoprivredi je situacija još gora: po podacima Svjetske banke, potrebno je ulagati dvostruko više rada i sredstava a prinosi su jedva 50% prosjeka EU.
I sada, bavimo se Pelješki mostom za koji je dr. Ivo Bičanić objavio studiju da će to biti – ako ikada bude sagrađen – “najveći, najbjelji i najnepotrebniji bijeli slon u Evropi”.
Kod nas pad BDP-a uopće nije pitanje ekonomske politike nego – ime mi dopušta korištenje marksisičkih termina – obustave ulagivanja nacionalizmu.
Ovo je odlicna vijest. Steta na zalost malo zakasnjela. Trebalo je ucinit ovo prije sezone i dignit bar 2 kune po litri. Koliko bi se tek onda para slilo u dravnu jamu bez dna.
Uključite se u raspravu