Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić ocijenio je danas da je pad BDP-a u drugom tromjesečju od 0,7 posto na godišnjoj razini, relativno dobar, još uvijek nedovoljan, ali indikativan pomak u pozitivnom smjeru.

• BDP u drugom tromjesečju pao 0,7 posto: Pad je usporio, a to ima veze s maloprodajom

Pad bruto domaćeg proizvoda u drugom kvartalu od 0,7 posto nešto je bolji od očekivanja analitičara, kazao je Grčić, istaknuvši da pad hrvatskog gospodarstva usporava te da je stopa BDP-a za drugo ovogodišnje tromjesečje najbolja postignuta u dosadašnjem mandatu Vlade.

Očigledno je to pokazatelj da se očekuje lagani oporavak, smatra Grčić. O tome govori i činjenica, kaže, da su sve komponente BDP-a porasle u drugom kvartalu, osim uvoza. Stoga je uvoz komponenta koja je poništila pozitivne efekte u osobnoj potrošnji, investicijama i izvozu, posebno izvozu turističkih usluga.

"Očigledno je da se neki trendovi ipak mijenjaju, da nakon dugo vremena imamo rast i pozitivan doprinos investicija, posebno državnih", rekao je Grčić, dodavši da su te investicije prema Vladinim podacima u prvih šest mjeseci porasle 30 posto u odnosu na 2012. godinu.

Nakon 15 kvartala, i osobna potrošnja pokazuje znakove oporavka, što je isto tako vrlo znakovito i na neki način pokazuje da dolazi do stabilizacije osobne potrošnje kao najvažnije komponente BDP-a, kaže Grčić.

U trećem kvartalu očekuje "nulu" ili možda čak pozitivnu stopu rasta BDP-a, a što će se dogoditi na razini godine odredit će. kaže, stopa u četvrtom kvartalu.

Grčić se nada da će Vlada do kraja godna uspjeti restrukturirati industriju, posebno kroz predstečajne nagodbe, te da će i to pozitivno utjecati na BDP. Dodaje da Vlada prve prave efekte očekuje i od privatizirane brodogradnje, kao i buđenja građevinarstva.

"Dakle, relativno dobar pomak, još uvijek nedovoljan, ali indikativan u smislu promjene trenda u pozitivnom smjeru", kaže Grčić.

Napominje da osam europskih zemalja ima nižu stopu od Hrvatske u drugom kvartalu, ali da će oporavak na nivou cijele Europe imati pozitivne učinke na hrvatski izvoz, posebno robni.

Što se tiče uvoza, kaže Grčić, dogodio se popratnu učinak ulaska u EU tako da je porastao kao efekt ubrzanja prije ulaska, a to se najbolje vidi na uvozu automobila. Naime, kaže, nakon ulaska u EU, rastu trošarine na automobile s većom emisijom CO2 i one viših kategorija, tako da su građani i trgovci pojačano uvozili te automobile.

"Da nismo imali takav efekt pri uvozu, ukupna stopa bi možda čak bila iznad nule", smatra Grčić.

Na pitanje jesu li pozitivni trendovi u osobnoj potrošnji rezultat uključivanja sive ekonomije u izračun BDP-a, Grčić je rekao da su uočeni prvi efekti realnog rasta plaća, što znači da se potencijal rasta osobne potrošnje lagano povećao.

"Skromno, ali je to dobar znak", kaže Grčić, ističući da se dio povećanja prometa u maloproadji može pripisati efektu prebacivanja iz sive zone u službenu ekonomiju, a tu su i učinci fiskalizacije i drugi projekti Vlade usmjereni na smanjenje sive ekonomije.

Na pitanje je li usporavanje gospodarskog pada u drugom tromjesečju konačna točka preokreta, kazao je da bi "još uvijek bio oprezan, s obzirom na probleme gospodarstva.

"Stvarna slika je teška i predstoji još borbe i jako puno posla oko toga da se hrvatsko gospodarstvo i tisuće firmi pokušaju spasiti", kaže Grčić.

Kako je Vlada temeljila državni proračun na godišnjoj stopi rasta BDP-a od 0,7 posto, novinari su pitali ostaje li Vlada pri toj procjeni ili će je u rebalansu proračuna mijenjati?

Grčić je odgovorio da će Vlada vrlo brzo izlaći sa smjernicama za trogodišnje razdoblje, kad će moći više reći o tome. Ipak, dodao je kako "misli da će biti korekcije na niže."

Kazao je i to da s obzirom na dubinu krize, raniji velik kumulativni pad i trendove u okruženju, brzog oporavka gospodarstva ne može biti, ali da Vlada ima upotrišta za optimizam, prije svega zbog ulaska u EU i novac iz fondova EU-a.

Hrvatsku po njegovim riječima čeka procedura prekomjernog deficita jer je Vlada zatekla ogromne službene i neslužbene, skrivene minuse u proračunu. Ulaskom u EU, svi ti deficiti morat će biti na jednom mjestu, a ukupni kumulativni deficit bit će vrlo izražen.

"To je polazna točka fiskalne konsolidacije u nekoliko idućih godina koja će se i formalno regulirati između Vlade i Europske komisije kroz proceduru prekomjernog deficita. Vlada stoga radi na projekcijama za sljedeće tri godine i reformama koje bi trebale zahvatiti i rashodnu stranu proračuna", zaključio je Grčić.