Benettonov ‘osječki sindrom’ ponavlja se i u Srbiji

Autor: Biserka Ranogajec/VL, Tomislav Oharek , 26. kolovoz 2013. u 11:17
Marko Jurinec/PIXSELL

Talijanski investitor je trebao u roku od tri godine zaposliti 2700 radnika, međutim trenutno ih radi 1000 koje nije angažirao Benetton već njegovih desetak kooperanata.

Za nešto više od tri milijuna eura, koliko je talijanska kompanija Benetton prije dvije godine platila tekstilnu tvornicu Niteks, od Srbije je dobila zemljište, poslovni prostor i 116,9 milijuna eura gotovine. Talijanski investitor je trebao u roku od tri godine zaposliti 2700 radnika, međutim trenutno ih radi 1000 koje nije angažirao Benetton već njegovih desetak kooperanata.

U nekadašnjoj tvornici tekstila, koja je imala 15 zaokruženih tehnoloških cjelina, od prediva do konfekcije, trenutno radi 50 radnika koje je Benetton angažirao na bojanju vesti. Ostali radnici, njih oko 1000 rade za Anri, Nisear, Nora Serbia, Planet System, Tuscan Family, Tessil, Martyte, i Olipias Knitting koji su u zapravo kooperanti iz Hrvatske, Rumunjske i Grčke. Osim jeftine radne snage – radnicima se isplaćuje od 5800 do 17.000 dinara mjesečno, od države poslodavci dobivaju subvencije po devet tisuća eura, s tim da nemaju obvezu da s radnicima produže ugovor duže od šest mjeseci.

Srbija je dovela Benetton, ali Benetton nije kupio Niteks, smatra Miloš Delibašić, dugogodišnji direktor u ovoj niškoj tvornici i dobar poznavatelj stanja u toj tvrtki.

“Prema svim zakonima ekonomije, država je za 116,9 milijuna eura mogla dobiti 10.000 radnih mjesta, a ne samo 1000. Zemljište i atraktivna lokacija trenutačno vrijede 24 milijuna eura, u funkciji je bilo 65.000 kvadrata tržišne vrednosti 40 milijuna eura, a država se odrekla dugovanja od 22 milijuna eura i platila 4,6 milijuna eura za otpremnine radnicima. Sve je to Benetton dobio za tri milijuna eura. Prema ugovoru trebao bi investirati 43 milijuna eura, ali nisam siguran da će se to i ostvariti. Vidjet ćemo kakav će biti rasplet”, rekao je Večernje novosti Delibašić.

Lokalna samouprava je platila još milijun eura za rušenje i raščišćavanje terena da bi Talijani gradili nove hale. Međutim, prije godinu dana na toj lokaciji otkriveno je arheološko nalazište, pa su radovi zaustavljeni da bi se zaštitila povijesna baština.

Benetton u Hrvatskoj nije poželjan poslodavac, izjavio je Nenad Leček, predsjednik Sindikata tekstila, obuće i kože Hrvatske povodom vijesti iz Srbije. Leček se prisjeća vremena uoči Božića prije nekoliko godina kada je taj poslodavac u Osijeku izvijestio radnike da mogu otići na godišnji odmor i vratiti se nakon novogodišnjih praznika. Međutim, vrativši se radnici su naišli na zatvorena vrata, a poslodavac je otišao bez ikakvog obrazloženja. Tek su nakon dva mjeseca mogli doći do svojih radnih knjižica i dokumenata kako bi se prijavili na burzu. Prema našim saznanjima, tvrdi Leček, za Benetton u Hrvatskoj rade još samo kooperanti.

U Labinu gdje je Benetton sagradio u industrijskoj zoni novi pogon i danas je zaposleno 190 ljudi, većinom na neodređeno vrijeme, tvrdi Marina Cvitić iz Sindikata Istre i Kvarnera. Također ovaj je poslodavac, kaže, u odnosu na ostale talijanske tekstilne poduzetnike među boljima. Tvornica u Labinu dobro radi, plaće su redovite iako bi mogle biti i više od mjesečnih 5100 kuna bruto. Cvitić dapače dodaje kako je odnos talijanskih direktora prema radnicima vrlo dobar. Benetton se nije ponio poput ostalih koji su prije više godina došli, zakupili prostore, iskoristili pogodnosti i nakon toga napustili Istru. U odnosu na ranije Benetton je jedino smanjio broj kooperanata koji su za njega radili u Istri, tvrdi Cvitić.  

Hrvatska iskustva

Isprobani recept

Talijanske tekstilne tvrtke u Hrvatskoj, nažalost rade po isprobanom receptu, rekla nam je Marina Cvitić. Otvarajući pogone obično uzimaju strojeve na leasing, koriste pogodnosti u vidu neplaćanja poreza prvih nekoliko godina i dok im se posao zbog toga isplati do tada se i radi. Mnogi i danas u Hrvatskoj pamte talijansku braći Ladini i tekstilnu tvornicu Dalmatinka u Sinju gdje su radnici radili mjesecima bez plaće. Marina Cvitić se prisjeća i jednog talijanskog poduzetnika, kooperanta Benettona iz Labina, tvrtke IR.ZA koji nije isplaćivao plaće mjesecima i završio je u stečaju. Druga labinska tvrtka SE.DE nekad je kao kooperant Benettona zapošljavala više od 70 radnika. Vlasnica tvrtke bila je majka vlasnika tvrtke IR.ZA. Ni ona, tvrdi Cvitić, nije isplaćivala plaće pa je sindikat protiv te obitelji podnio kaznene prijave jer su istodobno kupovali apartmane i stanove u Istri. Međutim, tvrtka SE.DE nije imala imovinu i stečaj je istodobno otvoren i zatvoren.

Iznimka Calzedonia

U dobre talijanske poduzetnike u tekstilnoj industriji, osim kontroverznog Benettona, mnogi spominju Calzedoniju koja je u varaždinskoj industrijskoj zoni sagradila veliku tvornicu čarapa i donjeg rublja. Na dobrom glasu je i talijanski proizvođač tekstilnih vlakana Bulgari Filati koji ima pogon u Oroslavju.

Komentirajte prvi

New Report

Close