Izvođači radova u sektoru graditeljstva više nemaju obvezu plaćanja PDV-a na obavljene usluge nego je od 1. srpnja prenose na naručitelje. Naručitelj u svojoj poreznoj prijavi tako po novome iskazuje poreznu obvezu, kao i pretporez, a kako se jedno s drugime prebija, sve se plaća obračunski, tj. papirnato. PDV na usluge u graditeljstvu tako postaje doista neutralan na novčane tijekove poduzetnika. Da je riječ o velikoj i pozitivnoj promjeni iz Zakona o PDV-u (usuglašan s EU Direktivom o PDV-u iz 2006.), potvrđuju građevinski poduzetnici, koji tvrde da bi krizu lakše prebrodili da je to bilo na snazi 2007. Pozitivne učinke, pak, potvrdili su i porezni stručnjaci Vlado Brkanić i Ivan Idžojtić.

“Za poduzetništvo je to dobra vijest: uz nižu razinu novčanog tijeka obavljat će se građevinske usluge. Smanjit će se i rizik države od izbjegavanja plaćanja PDV-a, i to iz razloga što ga na fakturama oni više ne zaračunavaju. Suprotno tome, do 1. srpnja izvođači su PDV zaračunavali, i dok su investitori ostvarivali povrat PDV-a, izvođači često nisu plaćali porez državi, između ostalog i zato jer se be bi naplatili”, rekao je Brkanić.

Da je novo riješenje dodatni impuls izvođenju radova u graditeljstvu smatra i Idžojtić. Dok su, kaže, izvođači radova sada u bitno povoljnijem financijskom položaju, investitori nisu dovedeni u nepovoljniji položaj. “Naručitelj nije opterećen PDV-om u ulaznom računu. Neće ga morati platiti po dospijeću plaćanja, pa će izvođaču platiti samo naknadu za posao bez PDV-a”, kaže Idžojtić.

Riječ je o mehanizmu koji je EU propisala još 2006., dakle uoči izbijanja gospodarske krize, i to po mišljenju Brkanića najviše iz razloga da se spriječe prijevare države s PDV-om. Rješenje je pronađeno za problem koji je postao sve učestaliji: dok bi porezne vlasti naručitelju vratile pretporez, poreznu obvezu od izvođača kasnije ne bi mogle naplatiti jer bi tvrtke zapale u financijske probleme ili bankrotirale. Austrija je ipak, prema Brkaniću, reagirala najranije: od prijevara se zaštitila na osnovu nacrta Direktive o PDV-u još 2002. No, nakon što je isto rješenje sada preuzela Hrvatska, otpast će čini se i loša praksa, po mišljenju i poduzetnika i stručnjaka, porezne adminstracije po pitanju povrata pretporeza i beskamatanog kreditiranja države. Ogleda se u tome što se više mjeseci navodno raspolaže novcem poduzetnika koji umjesto da ga dobije u roku od 30 dana čeka za biznis fatalno dugo.

Njime se navodno država služi u svoje svrhe iako nije riječ o njezinom prihodu. Nije riječ niti o malom iznosu niti o malom problemu. Ugrubo, računa se na temelju lanjskih prihoda u građevinarstvu da bi učinak mogla biti nervoza zbog 3 do 4 milijarde kuna za koliko bi se mogla smanjiti novčana masa PDV-a na građevinske usluge.

Prihodi su naime u tom sektoru lani iznosili 42 milijarde kuna, a izuzmu li se usluge obavljene u javnom interesu koje se procijenjuju na 7 milijardi (bez PDV-a), dolazi se do iznosa od 35 milijardi prihoda od čega PDV iznosi 7,5 milijardi kuna. Na polugodišnjoj razini radilo bi se o polovici iznosa za kojim zbog novog pravila država više neće moći privremeno posezati.  

Otezanje i manipuliranje

S povratima PDV-a se otezalo i manipuliralo, kaže Vlado Brkanić. Zanimljiv je novi slučaj jednog građevinskog poduzertnika kojeg je šokirala Porezna koja je riješila da je njegovo pravo na povrat pretporeza u iznosu od 1,7 milijuna kuna zastarjelo. On će se žaliti te pokrenuti upravni spor jer je zastara sporna, kaže Brkanić. Novac je stajao na računu kako bi ga prebio s poreznom obvezom nakon prodaje stanova. No, po našim informacijama s najnovijim velikim slučajem zadržavanja pretporeza, kako je naveo Idžojtić, biti će čak upoznata i Vlada, a poduzetnik se navodno sprema otići iz Hrvatske.