U Hrvatskoj se, procjenjuju makroekonomisti, recesija nastavila i u drugom tromjesečju ove godine, već sedmom zaredom, no pad bruto domaćeg proizvoda trebao bi biti sporiji nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u drugom tromjesečju, a očekuje se pad gospodarstva sedmi kvartal zaredom.

Sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo oslabilo 1 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 0,8 do 1,4 posto.

Premda oštar, bio bi to manji pad u odnosu na prvo tromjesečje, kada je BDP skliznuo 1,5 posto.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

„U odnosu na prethodni kvartal, u drugom tromjesečju očekujemo nešto povoljnije trendove na strani domaće potražnje jer pozitivniji pokazatelji u trgovini na malo sugeriraju manje nepovoljan utjecaj osobne potrošnje, a očekujemo i daljnju stabilizaciju investicijske aktivnosti“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Nakon godinu dana neprestanog pada, u svibnju je promet u trgovini na malo porastao 1,1, a u lipnju 2,7 posto na godišnjoj razini. Stoga bi osobna potrošnja, nakon duljeg vremena, konačno mogla pozitivno utjecati na BDP.

Međutim, „oporavak prometa u maloprodaji još nije na vidiku, jer nastavit će se povećanje nezaposlenosti, a još uvijek je nizak i optimizam potrošača, dok se kućanstva i dalje razdužuju. Stoga osjetniji oporavak prometa u maloprodaji očekujemo tek kad nastupe nešto povoljniji trendovi na tržištu rada“, navodi se u anketi Hine.

Nepovoljno bi na BDP mogla utjecati slabost industrijske proizvodnje. Nakon rasta u prva tri mjeseca ove godine za 1,1 posto, od travnja do lipnja industrijska je proizvodnja znatno pala. Stoga je ukupno u prvih šest mjeseci ove godine proizvodnja skliznula 0,8 posto.

„Negativan doprinos BDP-u očekujemo od bruto investicija u fiksni kapital, s obzirom na pad obujma industrijske proizvodnje i nastavak pada obujma građevinskih radova. Međutim, pad gospodarstva vjerojatno je ublažila državna potrošnja, odnosno investicijska aktivnost države“, navodi se u anketi.

Negativan doprinos očekuje se i od neto izvoza, s obzirom da je u prvih šest mjeseci izvoz, izražen u kunama, pao za 4,4 posto, dok je uvoz porastao 0,1 posto.

„Iako se u eurozoni, našem najvećem trgovinskom partneru, bilježi oporavak potražnje i rast BDP-a u drugom tromjesečju, to se nije oslikalo u kretanjima hrvatskog izvoza i uvoza. Naprotiv, povećan je jaz jer je izvoz roba pao, a uvoz porastao“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Povećane procjene pada BDP-a u 2013.

Zbog nepovoljnih trendova, pojedini makroekonomisti te neke domaće i strane institucije smanjili su posljednjih mjeseci procjene za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini.

Tako sedam makroekonomista u novoj anketi Hine procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2013. oslabiti za 1 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali pad od 0,9 posto. Pritom svi očekuju pad gospodarstva, i to u rasponu od 0,4 do 2 posto.

Nedavno je i Ekonomski institut Zagreb povećao svoju prognozu pada gospodarstva u ovoj godini s 0,5 na 0,9 posto.

I mnoge inozemne institucije procjenjuju da će hrvatsko gospodarstvo ove godine dodatno oslabiti. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će BDP skliznuti 0,2 posto, dok Svjetska banka očekuje pad od 0,4 posto.

Europska je komisija čak i pesimističnija. U veljači je očekivala pad hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 0,4 posto, dok je početkom svibnja povećala procjenu pada na 1 posto.

Pad gospodarstva za 1 posto očekuje i Hrvatska narodna banka, koja je polovicom srpnja poručila da je procjenu BDP-a smanjila „zbog veće procjene pada osobne potrošnje, a dijelom i zbog sporog oživljavanja investicijskog ciklusa, te izostanka oporavka gospodarske aktivnosti kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera“.

Ipak, većina analitičara očekuje nešto povoljnije trendove u drugom dijelu godine.

„Nakon nepovoljne prve polovine godine, treće tromjesečje moglo bi donijeti blagi rast u slučaju uspješne turističke sezone i prelijevanja pozitivnih učinaka na ostale sektore. Uz to, očekujemo i blagi oporavak inozemne potražnje za domaćim proizvodima te realiziranje barem dijela najavljenih javnih investicija. Međutim, sve to neće biti dovoljno za ostvarivanje gospodarskog rasta u ovoj godini“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.